Foto: Printscreen

Doživite najzanimljivije trkačke staze bez opasnosti po život

Assetto Corsa je započeo razvoj 2010. godine projektom auto-škole za Automobile Club d’Italia. Kreator igrice Kunos Simulazioni je izgradio Assetto Corsa na iskustvu stečenom razvojem netKar Pro i Ferrari Virtual Academy. Studio je stekao praktično znanje radeći blisko s pravim motosportom, jer se njihova kancelarija za istraživanje i razvoj nalazi na stazi Vallelunga, Italija

5959 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Assetto Corsa (na italijanskom “Trkački Setup”) je video igra za trke za sim koju je razvio italijanski programer video-igara Kunos Simulazioni. Dizajniran je sa naglaskom na realistično trkačko iskustvo sa podrškom za opsežno prilagođavanje i mogućnost modifikacije. Igra je prvi put objavljena kroz Steam program ranog pristupa 8. novembra 2013. i zvanično je napustila Early Access kao konačna verzija 19. decembra 2014. godine.

Kunos Simulazioni je izgradio Assetto Corsa na iskustvu stečenom razvojem netKar Pro i Ferrari Virtual Academy. Studio je stekao praktično znanje radeći blisko sa pravim motosportom, jer se njihova kancelarija za istraživanje i razvoj nalazi na stazi Vallelunga, Italija.

Igra uključuje prikaze međunarodnih kola (istraženih korišćenjem tradicionalne i laserske tehnologije skeniranja), kao i mnogo automobila globalnih brendova automobila, u rasponu od svakodnevnih drumskih automobila, do trkačkih prototipova i istorijskih vozila.

Assetto Corsa je započeo razvoj 2010. godine projektom autoškole za Automobile Club d’Italia. U 2011, Kunos je prešao na razvoj igre u Unity engine-u, međutim, zbog ograničenja eksterne integrabilnosti, tj. nije bio prilagođen modifikaciji, i zbog dugog vremena učitavanja, odlučili su da to ostave i krajem 2011. godine napravili su novi engine umjesto toga, potpuno interno iz temelja.

Igra je kodirana na više programskih jezika. C++ se koristi za dio simulacije i Go za server za više igrača. Korisnički interfejs i jezgro pokretača su kodirani u C#, ali frontend interfejsa u HTML-u da bi se omogućilo korisnicima da kreiraju izmjene interfejsa. Python se može koristiti za razvoj dodataka za preuzimanje podataka simulacije u realnom vremenu. API-ji koji se koriste su DirectX 11 za grafiku, FMOD za zvuk i ODE za detekciju sudara i fiziku krutog tijela.

Upravo to govori šta je tada stvoreno, jedan open engine s kojim su mogućnosti neograničene.

Od te 2015. godine do danas, Assetto Corsa moderi su napravili na hiljade staza i automobila, neke nevjerovatno realne i vrhunski izrađene, a moramo reći neke i početnički i neprofesionalno, međutim to i jeste čar Assetto Corse da je sve moguće i svakom, ali svakako sim trkači naravno fokusiraju se na dobro urađene automobile i staze i lako ih je prepoznati.

Domaća Assetto Corsa zajednica svakako je zadovoljna učinkom naših, a i stranih modera koji su napravili domaće, kako brdske, tako i kružne staze na zavidnom nivou, a pritom iz dana u dan dolazi nam još vrhunskih staza i automobila.

Staza Kotor-Trojica
Staza Kotor-Trojicafoto: Printscreen

Glavna čar ovog naslova jeste to da je moguće rekreirati trke koje su pojedincu najbliže svom terenu, u našem slučaju brdsko-brzinske trke.

Ko je mogao zamisliti da danas možemo sjesti, staviti VR naočare i provozati Kotor - Trojicu sa čim god poželimo bez opasnosti po život, ili da profesionalni trkač može sjesti i naučiti npr. stazu Trento - Bondone u Italiji dugu 17,3 km, a da nikad nije bio na istoj.

Nama je svakako drago da tehnologija dolazi na zavidan nivo i da su ovakve stvari moguće da svaki čovjek takmičarskog duha može priuštiti sebi trkački vikend i taj doživljaj s minimalnim sredstvima, a još manjom opasnošću.

Uz ovaj naslov postoji još puno naslova koji nijesu ništa nerealniji ili lošiji po pitanju fizike (iRacing, Assetto Corsa Competizione, Raceroom, Rfactor 2), međutim nijedan nije sa enginom otvorenog tipa koji se može modovati i unapređivati od stratne zajednice koja ga koristi pa samim tim ograničava korisnike na to što je kreator predstavio i upravo to Assetto Corsi donosi ogromnu zajednicu raznih ukusa i primjena. Koriste je kružni vozači, brdsko brzinski, relly, drift bukvalno svaka branša autosporta je prisutna.

Radomir Savićević
Radomir Savićevićfoto: Miloš Todorović

Moderi su pravili staze, puteve, gradove za Assetto Corsu i to je ono što je odvaja i čini jedinstvenom i za sada nedostižnom po pitanju popularnosti.

Moram napomenuti da bilo koji sim racing naslov, pa i Assetto Corsa za početak zahtijeva barem osnovnu opremu za upravljanje, a to su volan, pedale i mjenjač, jer bez istih nema poente pokušati voziti, a da ne pričamo o nekim konkurentnim vremenima i vožnji.

Od staza svakako bih izdvojio Kotor koji je napravljen ove godine u saradnji s Montenegro sim racing organizacijom, Savezom elektronskih sportova i kreatora Lemaxa. Staza koja je oduševila sim racing svijet zbog svoje ljepote, konfiguracije, a i kvaliteta izrade.

Pored Kotora, postoje još brdske staze - crnogorska Glava Zete, zatim Cazin - Bosna i Hercegovina, Buzet i Skradin u Hrvatskoj, Ilirska Bistrica i Gorjanci Slovenija. Sve su to staze dobro poznate ljubiteljima brdskih trka na Balkanu.

Naravno Assetto nije ograničen brdskim stazama, što više, originalno je postojala samo jedna, a od kružnih staza postoje bukvalno sve koje postoje u svijetu trkanja u stvarnosti. Naravno, i tu su od strane zajednice nastale domaće staze poput Mišeluka i Ušća u Srbiji, Grobnika u Hrvatskoj itd.

Automobili u osnovi fokusirani su na fabričke civilne i većinski automobile prvenstveno stvorene za kružne trke, međutim kao i staze, zajednica je stvarala raznovrsne automobile za razne branše trka - od kružnih, preko brdsko-brzinskih, rally, pa čak i drift automobila.

Assetto Corsa
foto: Printscreen

Fascinantno je da dobro urađen automobil u simulaciji zahtijeva i ima mogućnost podešavanja kao isti takav auto u stvarnosti. Jedan trkački automobil nije napravljen da se samo sjedne i vozi, već se mora podesiti od staze do staze i prilagodi istoj - od podešavanja rasporeda brzina u mjenjaču, krajnje brzine preko tvrdoće amortizera, reglaže trapa pritiska u gumama... Postoji tu dosta faktora koji utiču na to kako će se automobil ponašati u nekoj situaciji, a na vozaču je da utvrdi kako mu odgovara da se auto vozi za tu stazu, kako bi postigao najbolji mogući rezultat, bila to brdska trka kao što mi to vozimo u Montenegro sim racing šampionatu ili kružna trka ili rally ili drift nastup.

Lično ja volim brdske trke, jer je striktno do takmičara kakav će rezultat ostvariti, na kružnim trkama to ipak nije uvijek tako, jer su drugi vozači svuda oko vas i uvijek može doći do nenamjernog kontakta, a nije rijetkost i namjernog koji upropaste plasman. Naravno kada je trkanje fer i pošteno, krug je svakako jedna borba prsa u prsa i veoma je interesantan.

Bonus video: