Jednog sam udario, drugi je sam skočio u more

“Prema izvještaju koji je VDT dostavljen iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, Ranko Radulović nije krivično odgovarao za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti 2008. godine. Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru nije poznato da je bilo koji inspektor završio u moru, kako se navodi u tekstu biznismena Ranka Radulovića"
547 pregleda 52 komentar(a)
Tani, bomba, Ranko Radulović, Foto: Svetlana Mandić
Tani, bomba, Ranko Radulović, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 13.07.2015. 18:28h

Biznismen Ranko Radulović iz Nikšića nikada nije krivično odgovarao zato što je, sam je priznao, bacio dvojicu državnih službenika u more.

To je “Vijestima” potvrđeno iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).

“Prema izvještaju koji je VDT dostavljen iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, Ranko Radulović nije krivično odgovarao za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti 2008. godine. Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru nije poznato da je bilo koji inspektor završio u moru, kako se navodi u tekstu biznismena Ranka Radulovića. Inspektori koji su saslušavani u postupku, koji je vođen protiv Ranka Radulovića, nikad nisu prijavili takav događaj. Nijedan inspektor nije obavijestio Tužilaštvo da je fizički napadnut, niti da mu je prijećeno. Niko od inspektora, takođe, nije podnio krivičnu prijavu protiv Radulovića zbog napada na službena lica. Tužilaštvo ni sada, nakon javnog priznanja Radulovića, ne može pokrenuti postupak protiv njega, jer je evidentno da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, koje je navodno izvršeno 2008. godine”, odgovor je koji su “Vijesti” dobile iz VDT-a.

Ranko Radulović, međutim, tvrdi drugačije.

“Jednog sam udario, a drugi je sam skočio u more. Ako dođe stani - pani, imam ja dosta svjedoka koji će to da potvrde. A i oni sami znaju ko su i šta su”, kazao je “Vijestima” Radulović nakon što mu je predočen odgovor Tužilaštva.

“Da su ti inspektori došli po službenoj dužnosti, ja ih ne bih bacao u more. Ali kako su rekli da su došli u privatnoj režiji i da ih je poslao Krivokapić (Ranko), morao sam”, kazao je Radulović.

Na pitanje “Vijesti”, kako to da državni službenici nijesu prijavili da su napadnuti, Radulović je rekao da nijesu smjeli to da urade.

“Da su prijavili policiji, morali bi da kažu da ih je poslao Ranko Krivokapić i onda bi se sve otkrilo”, tvrdi Radulović.

On je ponovio da je uzeo “ispred nosa” zemljište Ranku Krivokapiću, koju je, navodno, Krivokapić namjeravao da proda Izraelcima deset puta skuplje.

“Eto, nije mu moglo biti”, kazao je Radulović.

Radulović je, u nedavno objavljenom autorskom tekstu u "Vijestima", napisao da je njegovo hapšenje 2008. godine bilo rezultat “već provedenih namjera Ranka Krivokapića da sa svojim ljudima proda zemljište u Lipcima”.

“Pošto sam osujetio tu njegovu namjeru, kupivši časno i pošteno tu zemlju i uzevši kredite u nekoliko banaka, a nakon što je provjerom u katastru utvrdio da je zemlja moje vlasništvo, u privatnoj, ličnoj režiji poslao mi je inspektore radi navodnog kontrolisanja rada mašine drobilice kojom je obezbjeđivana podloga za asfalt. Nakon što su mi isti saopštili da su došli po privatnom nalogu Krivokapića, završili su u morskoj vodi”, navodi se u tom autorskom tekstu Radulovića.

Radulovićeva firma “Tani”, koja je bila jedan od izvođača radova na dionici Lipci - Knež Laz, magistralnog puta Risan - Žabljak, u ljeto 2008. je tokom dva mjeseca rušila brdo pored puta, a potom šut i kamenje prosipala u more.

U moru je napravljet tvrdi nasip površine 6.191 kvadratni metar. To se nalazilo pored lokacije koju je Radulović ranije kupio, a namjeravao je da sagradi pristanište i plažu, kao i hotel, iako za sve to nije imao nijednu dozvolu.

U decembru 2009. godine Osnovni sud u Kotoru ga je, u prvostepenoj presudi, osudio za krivično djelo "protivpravno zauzimanje zemljišta" na tri mjeseca zatvorske kazne. Istu kaznu tada je dobio za "uništenje i oštećenje prirodnog dobra u Lipcima". Sud mu je odredio jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca.

Međutim zbog žalbi i nastavka postupka došlo je zastare i po ovoj optužnici. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je nakon toga od tužilaštva tražila da ispita kako je u tom slučaju došlo do zastare.

Bonus video: