Materijal za nastavu, ali i koncerte

Harmonikašica Amela Frljučkić objavila projekat “Muzička razglednica iz Crne Gore”

Ovaj projekat sastoji se od digitalnog albuma i knjige tradicionalnih pjesama iz Crne Gore aranžiranih za solo harmoniku

2592 pregleda 89 reakcija 0 komentar(a)
Amela Frljučkić, Foto: Adis Nović
Amela Frljučkić, Foto: Adis Nović

Crnogorska harmonikašica Amela Frljučkić objavila je projekat “Muzička razglednica iz Crne Gore”, podržan od Ministarstva kulture i Muzičkog centra.

Ovaj projekat sastoji se od digitalnog albuma i knjige tradicionalnih pjesama iz Crne Gore aranžiranih za solo harmoniku.

Prvobitna ideja je bila, kako otkriva Frljučkić, da se napravi samo knjiga aranžmana tradicionalnih pjesama iz Crne Gore za harmoniku iz tog razloga što postoji realna potreba za literaturom ovog tipa. Međutim, na kraju se mlada umjetnica odlučila i za digitalni album, da bi svi aranžmani koji se nalaze u knjizi bili lako dostupni svima, a ne samo onima koji znaju svirati harmoniku. “Ono što me je podstaklo da napišem ovu knjigu jeste spoznaja da tokom školovanja nisam imala puno dodira u nastavi harmonike sa tradicionalnom muzikom naroda u Crnoj Gori, što iz današnje perspektive smatram minusom. Ovo je posljedica kompleksnijih pitanja i okolnosti koje se svakako povezuju sa dominantnim obrazovnim politikama tog vremena. Pored navedenog, (ali svakako u drastično manjoj mjeri), vjerujem da je ovome takođe doprinio manjak literature ovog tipa za harmoniku čiji su autori umjetnici iz Crne Gore. U cilju prevazilaženja postojećeg manjka ovakve literature, a sa željom da ostavim dobar materijal koji može biti korišćen kako u nastavnim procesima, tako i na profesionalnim koncertnim scenama, nastala je ova knjiga, a uz nju i album”, kazala je Amela Frljučkić za medije.

Za album je izabrala tradicionalne crnogorske pjesme koje voli i uz koje, kako kaže, odrasla.

“Bilo mi je važno da pjesme budu iz više dijelova Crne Gore da bi se prikazala muzička raznolikost. Pored toga, iako je ovo čisto instrumentalni projekat, vodila sam računa da izaberem pjesme čiji su tekstovi univerzalni i u kojima se možemo pronaći svi”, osjasnila je ističući da je namjerno izbjegla pjesme koje govore o bojevima, junaštvu i sl, a uzela one koje govore o ljubavi, čežnji, nadanju i patnji.

“Možda zato što vjerujem da je najveće junaštvo iskreno voljeti, a najveći megdan živjeti u miru i razumjeti druge ljude”, dodala je Frljučkić. Aranžmani za kompozicije koje su se našle na projektu “Muzička razglednica iz Crne Gore” donose tradicionalne melodije u novom ruhu, a muzičarka je krije da je izazovno aranžirati tradicionalnu muziku zbog odgovornosti koju obrada nosi sa sobom.

“Volim tradicionalno, a pogotovo kada je spojeno sa novim. Moj cilj je bio uraditi aranžmane na kompleksniji način. Dakle, bilo mi je važno uraditi aranžmane koji su u određenoj mjeri modernizovani, a da se pritom ne gubi specifikum tradicionalnih melodija. Sve ovo se moralo uklopiti sa mogućnostima samog instrumenta koje su velike”, kazala je Frljučkić, prenosi Oslobođenje.

Krajnji rezultat urađenog je, tvrdi “jedan osvježeni muzički materijal koji će pružiti novu perspektivu gledanja na tradicionalne pjesme iz Crne Gore i na samu harmoniku”.

“Neki aranžmani su nastali brzo, drugi su pisani jako sporo i bilo je dosta muke da se napišu, međutim, gledajući ukupno, moram priznati da mi je pisanje aranžmana, a potom i njihovo snimanje predstavljao veliko zadovoljstvo i da mi je uljepšalo ovu godinu”, ne krije ona.

Iako se trudila da kroz pomenuti projekat predstavi raznolikosti Crne Gore, priznaje da ipak nije moguće pokazati sve što jedna zemlja posjeduje u vidu raznolikosti.

“Zbog toga mi je u planu da proširujem ovaj projekat da bismo kroz određeno vrijeme imali, nadam se, potpunu sliku svih raznolikosti, odnosno potpunu muzičku razglednicu iz Crne Gore”, poručila je ona dodajući da se raznolikosti zemlje najbolje vide u melodijama, ritmovima, tradicionalnim instrumentima uz koje se pjevaju, načinima pjevanja, jeziku i sl.

“Zahvaljujući kulturno-umjetničkim društvima i klapama, te melodije se njeguju i dostupne su nam i danas. Dalje, danas svjedočimo određenom razvitku savremenog umjetničkog stvaralaštva zahvaljujući kompozitorima i kompozitorkama koji stvaraju u Crnoj Gori. Broj kompozitora/ki, nažalost, nije veliki, ali lično vjerujem u njihov rad i nadam se da ćemo u budućnosti svjedočiti većem interesovanju za kompozitorski poziv”, zaključila je ona.