Pandemija virusa korona svakodnevno uzima danak, a muzičar Aleksandar Sanja Ilić još je jedna žrtva kovida-19.
Iako je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1975. Sanja je čitav svoj život posvetio muzici. Vijest da je Ilić preminuo, koji je posljednjih godina bio jedan od čuvara etno-muzike na našim prostorima tako što je spajao moderni zvuk sa tradicionalnim, mnogi muzičari su dočekali sa nevjericom. Tokom svoje karijere sarađivao je sa brojnim muzičarima, pa je vijest da je Ilić koji je posljednjih dana bio na respiratoru izgubio borbu, pogodila mnoge od njih. Među prvima koji se oglasio na društvenim mrežama bio je Đorđe David.
"Ti si me pronašao. Učio me, dao mi vrijeme svoje, znanje, bezrezervno vjerovao u mene i davao mi vjetar u leđa i za pjesmu i za teatar. Ti si mi finansirao i prvi album, komponovao ga, jurio tekstopisce, podigao me i ime dao! Poslije toga je sve bilo lako. U prolazu - uvijek se nasmiješ, namigneš... kažeš ‘dobaaaar si’... to je uvijek mnogo značilo. Hvala ti Sanja Ilić! Na svemu! Na svakoj borbi za mene i na svakoj šansi! Putuj ‘profo’! Beskrajno mi je žao...", napisao je Đorđe David.
Sanja Ilić bio je autor mnogih hitova, a jedan od onih koji se sluša već četiri decenije je "Princeza" koji su otpjevali Aleksandra Slađana Milošević i Dado Topić.
"Nevjerovatno je šta će mi život prirediti. Moj drug iz rane mladosti. Koliko smijeha, mladalačke energije, jurenja po životu... Sanjin brat Gaga Dragan Ilić, vođa ‘Generacije 5’ koja je išla sa mnom na turneje, godinama. ‘Generacija 5’, sa mojim bratom Goranom, vokalom koji je grupu učinio slavnom i upečatljivom... Moj prvi album, 1979, i Sanjina pjesma ‘Čuvaj me’, na tekst moje tadašnje drugarice Marine Tucaković, duet Goranov i moj ‘Jednom će neko morati sve da oprosti’, sa njegovog solo albuma i moje kompilacije... Bezbroj druženja, slaganja, neslaganja, nebitno je, ali sjajna su djela ostala. Moja draga Zlata Petković, sestra mog druga i saradnika, sjajnog Dejana Petkovića i Sanjina prva supruga... Dado i ja i ‘Princeza’, himna svih ljubavi, Sanjina kompozicija na vječiti Dadin tekst... Profesionalna preplitanja porodica Milošević i Ilić... A ostaje nevjerica, praznina, pitanja bez odgovora...", napisala je na Fejsbuku Aleksandra Slađana Milošević.
Ilić se u stvaralaštvu nije žanrovski ograničavao, pa je tako njegov opus pored pop i etno pjesama, bogat i numerama koje je radio za pozorište, film, ali i narodnjake. Jedan od Ilićevih svakako najvećih hitova je i numera “Jutro je” koju smo prošle nedjelje čuli i na Sanremu.
"I danas, kada se dešavaju lijepe stvari u mojoj karijeri, jave mi da je otišao čovjek koji ima mnogo zasluga za pjesmu "Jutro je". Čovjek koji je odsvirao cijelu tu moju ploču i ovu pjesmu! Dragi moj Sanja, nikada te neću zaboraviti i uvijek ćeš biti dio moje duše i srca. Mjesto ti je među zvijezdama sa anđelima da te paze. Neka ti je laka zemlja prijatelju", poručila je pjevačica hita "Jutro je" Nada Topčagić.
Sanja Ilić rođen je 1951. u Beogradu, a potiče iz muzičke porodice. Naime, njegov otac Miodrag Ilić Beli bio je kompozitor, a brat Dragan Ilić osnivač i klavijaturista "Generacije 5". Kada je imao 12 ili 13 godina, napisao je muziku na tekst Duška Radovića koju je izvodio Dragan Laković. Kada je imao 16 godina prvi put je učestvovao na izboru jugoslovenskog predstavnika na Eurosongu, a njegovu kompoziciju „Pesnik mira” pjevala je Lola Novaković. Pjesmu "Baj, baj, baj" na istom izboru 1976. godine pjevala je Bisera Veletanlić.
Kao mladić je nastupao u grupi "Vragolani", a zatim u grupi "San". Njegov najbolji prijatelj Predrag Jovičić Trta koji je bio pjevač grupe "San", poginuo je od strujnog udara u toku koncerta u dvorani Čair u Nišu 1975. U znak sjećanja na njega, snimio je album "Uspomene". Sedamdesetih godina 20. vijeka je komponovao muziku za himnu fudbalskog kluba “Crvena zvezda” na tekst Ljubivoja Ršumovića: "Sve što smo želeli, sve što smo hteli. To su nam dali, crveno-beli". Negova pjesma "Halo, halo" u izvođenju grupe "Aske" predstavljala je Jugoslaviju na Pjesmi Evrovizije 1982.
Grupu "Balkanika” je osnovao 1998, a prvi koncert je održan 26. juna 2000. Sa "Balkanikom" je nastupao na koncertima širom svijeta. "Ne postoje riječi da opišemo tugu i bol zbog odlaska našeg Sanje. Bio je veliki čovjek, izvanredan umjetnik, kolega, prijatelj... beskrajna podrška i uzor svima nama. Sanja, počivaj u miru. Tvoja ‘Balkanika’", napisali su članovi Ilićevog benda.
"Relativno skoro smo se vidjeli na kafi. Dala sam ostavku u bendu, ali smo nastavili da se družimo. Njegova želja je bila da se ne zna da se zarazio i da mu je loše, nažalost moralo je da se sazna. Kolegama i meni je jako teško jer svima nama je ispunio veliki dio života, proveli smo predivne trenutke sa njim, imali smo jako lijepu saradnju. Najbitnije je da će nastaviti da živi kroz svoja djela pa čak i kroz bend ‘Balkaniku’ i želim još jednom javno da izjavim saučešće porodici Ilić. Sanja je bio poznat po tome što je bio veliki borac. Nije dopuštao da ga bilo šta omete u uživanju u životu. Znam da je posljednje dvije i po nedelje bio u bolnici. Posljednji put kada smo se vidjeli bio je srećan i zadovoljan", ispričala je nekadašnja članica "Balkanike" Danica Krstić, uključivši se u program jedne srpske televizije.
Sa "Balkanikom" je predstavljao Srbiju na pjesmi Evrovizije 2018. u Lisabonu, numera je nosila naziv "Nova deca", a uspjeli su da se plasiraju u finale ovog takmičenja.
"Mislio sam da ću biti i najstariji, ali nijesam. Kornelije Kovač drži taj rekord, pa ću morati još jednom da se prijavim na Beoviziju", našalio se te godine u intervjuu za "Vijesti" Ilić.
Svirao za Titov rođendan
Ilić je tokom svoje karijere imao priliku da svira i Josipu Brozu Titu.
"Dva puta sam mu svirao za rođendan. Čekali smo ga satima u sobi, a program za njega bio je katastrofalan. Svirali su mu Šopena, a Titu to nije bilo po volji. Moj utisak je bio da se dosađivao. Svirao sam mu i na posljednjem rođendanu u Karađorđevu, kada smo pratili Čolu i Zlatka Pejakovića. Mnogi će se sjetiti te noći. Obratio nam se Tito mimo protokola. Govorio je da održava kontakte s nekim od tada najvećih kriminalaca. Sjećam se da su nas loše platili. Vratio sam im novac i predložio da ga uplate u Titov fond. Na sletovima bolje smo prošli. Od honorara samo za muzičku pratnju smo mogli da živimo pola godine bezbrižno. Bacale su se pare", ispričao je Ilić u jednom intervjuu, prenosi "Blic".
Bonus video:
