Britanski list The Guardian nedavno je posvetio opširan tekst jugoslovenskoj muzici, koja čini se, počinje da inspiriše svjetske muzičare, a kao sagovornika su između ostalih odabrali i Bobana Petrovića, koji je 1967. godine otvorio klub i tako na prostore ex-Yu donio fank, bugi i disko.
”Veseljaci u pantalonama sa širokim nogavicama i blještavim košuljama koji plešu cijelu noć, bili su uobičajni prizor u svjetskim prijestonicama zabava ‘70-ih, ali u Novom Beogradu, građenom u brutalističkom arhitektonskom stilu, bilo je to potpuno novo iskustvo. U podrumu sportske dvorane otvorena je prva diskoteka u socijalističkoj Jugoslaviji”, piše The Guardian, a zatim podsjeća da ta država više ne postoji.
”Jugoslavenska disko, post-pank i elektronska muzika napredovala je sedamdesetih i osamdesetih godina, ali je uglavnom bila zaboravljena sve do nedavnih napora ljudi koji posjeduju velike arhive i specijalnih izdavačkih kuća”, piše u britanskom listu.
Kako ističu, ovo je podstaklo mnoge u traganju po zaboravljenom kutku popa, te dodaju da je čak i Kendrik Lamar u pjesmi “Duckworth” inspirisan numerom “Ostavi trag” jugoslovenske grupe “Septembar” iz 1976. godine.
Za The Guardian su o tome periodu, tačnije ‘80-im godinama, pričali i Luka Novaković i Vanja Todorović, vlasnici produkcijske kuće Discom u okviru koje ponovo izdaju muziku jugoslovenskih muzičara, ali i Zoran Vračević i Zoran Jevtić, drugovi iz djetinjstva čiji su se životi promijenili kada su čuli “Depeche Mode” i “Soft Cell”.
”Eksplodirala je ogromna energija i novi osjećaj slobode među mladima u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Čim smo čuli da iz Velike Britanije dolazi elektronika, pomislio sam da moram zaboraviti prave bubnjeve. Odjednom je to bio potpuno novi svijet”, ispričao je Vračević.
”Za razliku od SSSR-ovog često restriktivnog pristupa kulturi, vlasti u Jugoslaviji uglavnom su ostavljale svoje muzičare na miru. Kad se cenzura ipak događala, bila je suptilnija, smatra Petrović, koji se prisjeća kako su nakon jednog njegovog komentara u kojem je prozvao nacionalnu vladu zbog zagađenja, njegove pjesme misteriozno nestale sa radija”, piše The Guardian. Dio teksta posvećuje i poznatom makedonskom muzičaru.
”Još u srednjoj školi i uz pomoć svojih roditelja Kiril Džajkovski, koji je danas poznati elektronski muzičar, a koji se vratio iz Australije i sada živi u Skoplju, nabavio je jedan sintisajzer, jednu ritam-mašinu i jedan kasetofon sa četiri trake”, navodi se u tekstu.
”To je sve sa čime sam mogao raditi. Ali to su bili klasični primjerci opreme, imao sam 808-icu i sintisajzer Jupiter-4 Roland. Nisam imao sekvencer pa se sve snimalo uživo na vrpci”, ispričao je Džajkovski za The Guardian.
Osim trenutnog ponovnog otkrića popa iz doba Jugoslavije, ostala su i lijepa sjećanja na staru ujedinjenu državu u cjelini, koja je prema riječima muzičara sa kojima je The Guardian razgovarao zaista živjela svoj moto mira, bratstva i jedinstva.
Bonus video:
