Vodeći hrvatski džez muzičar današnjice Matija Dedić rado je viđen gost u Crnoj Gori. Nastupao je sa svojim triom, ali i sa roditeljima i uvijek su ti nastupi bili veoma posjećeni.
No, do sada nije imao radionice u Crnoj Gori, pa će utorak, 13. decembra sa početkom u 11 sati, u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore biti prva tog tipa sa njim. Imaće priliku da na radionici “Jazz priče sa Matijom Dedićem i prijateljima” priča još sa kolegama džez pijanistima iz Crne Gore Enesom Tahirovićem i Vladimirom Marašem.
Istog dana na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore Matija će prirediti koncert u istoj sali.
Hoće li te priče na radionici biti isključivo o džezu ili će se provući i po koja anegdota, Matija Dedić otkriva u razgovoru za Vijesti:
”Ne bih da solim pamet na predavanju, s obzirom na to da se ne smatram jako kompetentnim za to, niti mi je to u prirodi. Volio bih da neformalno pričamo i da na sva pitanja probam da odgovorim ili odsviram ono što je u mojoj moći”, ističe on.
Iako se za džez pravac muzičari najčešće odlučuju u nekim zrelim godinama, Matija je vrlo rano pokazao interesovanje prema ovom žanru.
”Mislim da se puno više nas zaljubilo u džez u tinejdžerskim danima i pretežno iz zadanog formata klasične muzike krenuo je naš put improvizacije i stvaranja vlastitog pečata”, smatra Dedić koji se u ovom pravcu gradio kroz sopstvenu autorsku muziku. Danas kad svira djela koja je napisao za svoj trio, otkriva koliko improvizacije u sklopu kompozicije koje ih uvijek čine svježim mogu da traju i daje li prostora i ostaim članovima sastava u kojem u tom trenutku svira da se kroz iste dokažu ili su one isključivo namijenjene klaviru, odgovara:
”Trajanje može biti beskonačno, ali moramo misliti i na publiku, te imati mjeru. Ne smijemo pretjerivati kako ih ne bismo opteretili, te natjerali da uživaju i ponovo dođu na koncert”, otkriva recept za dobar nastup Dedić, čiji je otac kao autor ostavio iza sebe brojna djela i uvijek su i Arsen i njegova majka Gabi bili veoma cijenjeni kao muzičari. S obzirom na to da se i Matija odlučio da njegov životni poziv bude muzika, nije imao problem sa tim da mora da bude na tom nivou.
”Nisam imao nikakav pritisak zato što dolazim iz muzičke porodice. Moj otac je bio autor, a ja sam svirač”, opisuje razliku Dedić čija je kćerka Lu takođe kroz kompoziciju koju su zajedno radili za Matijin aktuelni album “Ladies” pokazala svoj muzički talenat. No, kako tvrdi Matija neće nastaviti porodičnu tradiciju.
”Lu nije krenula našim putem. Bavi se grafikom. Završila je samo nižu školu odsjek za klavir, te vrlo rijetko negdje nešto otpjeva”, priznaje Matija.
Živimo na prostorima gdje se najprije kod jedne kompozicije sluša tekst, pa tek onda melodija, aranžman, zato je instrumentalna muzika i dalje u nekom povoju. No ne smatra da je njegova odluka bila hrabra da baš kroz instrumentalnu muziku izrazi kreativnost.
”Ne bih se složio sa tim da je instrumentalna muzika u povojima. Ona je predivna. Od brazilske do Bliskog istoka, te se kroz nju može puno toga reći. Kada recimo sviram Arsenovu muziku ljudi čuju tekstove. “Keith Jarrett trio” dokazuje koliko aranžmani i nisu toliko bitni. Tekstovi su bitni, ali ih rade majstori poput mojeg pokojnog oca, Koena, Brela, Tenka, Paulija… i nekih regionalnih izuzetaka”, sa ponosom ističe Dedić, kojeg je šira javnost, koja ne prati toliko džez i njegov rad, upravo upoznala kroz obrade Arsenovih, ali i nekih drugih autora.
”Paralelno radim projekte za regiju koji su pitki i ljudima nisu naporni, ali su prepoznatljivi, jer znam da ih to puno više zanima, nego moja prava džez diskografija koja izlazi pretežno posljednjih skoro 10 godina u inostranstvu. Postoje naravno na ovim prostorima i džez festivali gdje organizator isključivo baš to želi da čuje od mene”, ispričao je Dedić.
Posljednjim albumom “Ladies” Matija je okupio vokalne umjetnice koje su na njega svojom interpretacijom ostavile poseban utisak. Na pitanje da li je zadovoljan kako je isti prošao kod publike, odgovara:
”Marijana Zlopaša je jedina gošća sa ex- Yu prostora na tom albumu na kojem su isključivo moje predivne i izuzetno kvalitetne prijateljice sa kojima dijelim zadnjih 25 godina i scenu i putovanja. Plus majka i kćer narano. Taj album je samo i isključivo moja odluka da ovjekovječim navedeno na CD-u”, tvrdi on.
Posljednjih decenija dosta pijanista sa ovih prostora se odlučuje za džez, a tu su najuspješniji Vasil Hadžimanov, Bojan Zulfikarpašić. Kako se njemu danas čini jazz scena na prostorima Balkana i ima li vremena da isprati ove mlađe generacije koje dolaze kaže:
”Pratim koliko mogu i mislim da sam dobro informisan. Gomile je novih mladih jako talentovanih, ali su i oni zatečeni nažalost u pogrešno vrijeme”, zaključuje Dedić.
Bonus video:
