Albanska džez pjevačica i kompozitorka Elina Duni prije 13 godina je sa svojim bendom nastupila u glavnom gradu Crne Gore.
Sinoć je uz pratnju gitariste Roba Lufta i njegovog benda otvorila manifestaciju “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2023”.
Kada je prošli put nastupala u Podgorici, prisjetila se da nije bilo mnogo publike, no kako sada nastupa na festivalu koji traje mjesec i posvećen je džezu, sigurna je da se situacija promijenila. A na pitanje koliko se i njena muzika promijenila od tada, kaže:
”Prije 13 godina bila sam sa svojim triom i u to vrijeme taj zvuk je bio dosta akustičan, vrlo čist i otvoren. Ovoga puta došli smo da predstavimo drugačiji zvuk. Sada kada sviram sa gitartistom, stil je drugačliji, više je električni zvuk i otvoreni smo ka muzici Balkana, pjevamo na čak devet jezika, i muzika koju izvodim sa njima je plesnog karaktera. Nekad čak odvajamo glasove, gitarski i moj, što je interesantno. To je zaista velika promjena u zvuku, ali i u načinu moje interpretacije. Naime, sve što se dešava oko mene utiče i na moje pjevanje”, ispričala je u razgovoru za “Vijesti” Duni.
Elina Duni poznata je po muzici u kojoj kombinuje albanske tradicionalne pjesme i džez. Nakon što je potpisala ugovor sa izdavačkom kućom ECM Records 2012, njena karijera je dobila internacionalnu dimenziju, a kritičari širom svijeta priznaju njen muzički talenat. Od deset albuma koje je snimila pod svojim imenom, tri su u izdanju ECM. Novi album Lost Ships kreirala je 2020. godine, u saradnji sa gitaristom Robom Luftom, umjetnikom BBC-ja, pa je sinoćnji nastup u KIC-u “Budo Tomović” iskoristila da predstavi te kompozicije.
Pored izvođenja narodnih pjesama u jedinstvenim aranžmanima muzika koju stvara inspirisana je i savremenim temama.
Švajcarsko-albanska pjevačica rođena je u umjetničkoj porodici u Tirani, a kao desetogodišnjakinja preselila se sa majkom u Ženevu. Kako je ove godine moto manifestacije “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2023”- “Balkan France Jazz Connections”, otkriva kakva je to njena veza sa Francuskom i muzikom iz te zemlje:
”Francuski je moj jezik, odrasla sam u Ženevi, tamo sam provela djetinjstvo, osjećam bliskost sa fancuskom kulturom, ne toliko sa francuskim džezom koliko sa muzikom iz 50-ih i 60-ih i velikim umjetnicima i izvođačima koji su tada stvarali među kojima su Žak Brel, Žorž Brasans, Serž Gensbur. Mislim da su upravo tih godina uključujući i 70. godine prošlog vijeka na sceni bili najbolji muzičari i autori, to je ono što je meni karakteristično, zato sam toliko vezana za tu muziku i često se neke od tih pjesama nađu na mom repertoaru”, ispričala je Duni.
Kao autorka i interpretatorka jako joj je bitno da kroz svaku numeru pokaže i svoje vokalne sposobnosti. Kako neko ko pjeva na više jezika otkriva koliko obraća pažnju na tekstove:
”Oduvijek sam znala o čemu pjevam, to mi je bilo najbitnije. Ako pjevam neki tekst na arapskom, nađem nekoga ko će me naučiti kako da izgovaram tekst i ko će mi prevesti stihove na jezik koji razumijem. Govorim recimo italijanski i francuski, pa mogu dosta riječi iz portuglaskog da razumijem. Čak i jezici koje ne govorim budu mi bliski zahvaljujući jezicima koje govorim”, ispričala je Duni.
Muzika koju danas izvodi, prilično se, otkriva ona, razlikuje od onoga što je radila na početku karijere.
”To nije ista muzika i nijesu iste pjesme. Sad je potpuno drugačiji repertoar, ima mnogo više gruva, više je roka, tvrđi je zvuk, pjesme su drugačije. Naravno, moj glas se nije previše promijenio, ali sad imam drugačiju postavku instrumenata iza sebe i mislim da mi je zvuk mnogo bitniji nego što je bio tada. Takođe, tu su i albanske pjesame koje su drugačije i daju posebnu čar repertoaru”, ističe Duni.
Muzika sa Balkana ima nepravilan ritam, te otkriva kako se muzičari koji je prate snalaze sa 7/8, ritmom po kojem su albanske narodne pjesme karakteristične:
”Istina da im takvi ritmovi nijesu toliko poznati, ali već 15-20 godina unazad džez muzičari su otvoreni za balkansku muziku, slušaju je. Tako da su dosta u kontaktu sa muzikom koja se stvara na ovim prostorima. Ritmička podjela je svim albanskim pjesamama je: jedan-dva-tri, jedan-dva, jedan-dva, a upravo taj 7/8 je drugačiji kod džez muzičara, morali smo da ga promijenimo u jedan-dva, jedan-dva, jedan-dva- tri. Svi džez muzičari vole da imaju svoj način da prođu kroz ovo. Naravno, mnogo je lakše nama sa Balkana jer smo odrasli uz tu muziku, imamo te nepravilne ritmove u svojim korijenima, ali kad trebate da improvizujete, onda to nije toliko lako i zahtijeva mnogo posla. Ali, recimo Robu to nije toliko teško palo jer je radan, uvježban, školovan muzičar, a imao je kontakta sa ovim ritmovima i prije nego što smo počeli da sarađujemo”, ispričala je Duni.
Bonus video:
