INTERVJU Mirsad Serhatlić: Sačuvali smo muzički jezik uprkos lošim trendovima

Vokalni solista, osnivač i kompozitor svih pjesama Makadama priča o najdugovječnijem crnogorskom aktivnom bendu koji ove godine proslavlja 45 godina postojanja

15723 pregleda 38 reakcija 13 komentar(a)
Foto: Luka Zekovic
Foto: Luka Zekovic

Jedan od najprepoznatljivijih muzičkih brendova Crne Gore svakako je grupa Makadam koja na muzičkoj sceni, uprkos trendovima, opstaje pune četiri i po decenije. Ostali su vjerni pop i rok zvuku, te pokazali da se ne mora koketirati sa aktuelnim trendovima kako bi imali pjesme za sva vremena. Najbolji dokaz tome je njihov vanvremenski hit “Balerina”- pjesma koja nije obilježila samo karijeru Makadama, već je postala numera koju jednako vole i pjevaju i mlađe generacije.

No, svih ovih godina nije bilo lako osnivaču Mirsadu Serhatliću da održi ideju koju je pokrenuo sa Miodragom Džemom Radonjićem, Josipom Jozom Kestnerom, Zlatkom Zakrajšekom i Savino Batanovićem kada su davne 1978. godine oformili grupu “Makadam”. Njihov cilj tada je bio izvođenje autorskih kompozicija u maniru najfinijeg pop i džez zvuka. Bio je to prvi ovdašnji bend sa pet vokala i pet vrhunskih instrumentalista, uz to, po uzoru na američki AOR zvuk, sa dvojicom klavijaturista.

I kao što to i sam naziv grupe kaže - “Makadam”, njihov muzički put svih ovih decenija nije bio lak, već šljunkovit i često nepristupačan, ali su se borili. Pokazali su da i u malom Titogradu može postojati bend koji će svirati po čitavoj Evropi, a čije će se numere slušati decenijama.

Dolaskom Gordane Ivandić na mjesto glavnog vokala, Makadam je bio diskografski najaktivniji. Upravo krajem prošlog i početkom ovog vijeka opus ovog podgoričkog benda broji još mnoštvo hitova među kojima su “Da mi je znati”, “Evo ima godina”, “Zrno prašine”, “Svani zoro”, a upravo ove numere donijele su im i brojna priznanja na festivalima.

Još jedno na adresu Makadama stiglo je nedavno i to upravo nagrada Glavnog grada - “19. decembar” koje se dodjeljuje povodom rođendana Podgorice. Odmah nakon nagrade, Mirso je sa ostalim članovima poručio da “nijesu za penziju”, te objavio novi album “Spava moj grad”.

Serhatlić od kako je počeo svoj muzički put “ne spava”, uvijek je prisutan na muzičkoj sceni, bilo da radi za Makadam ili druge izvođače. Jednako je uspješan i kad su u pitanju dječiji hitovi koje potpisuje. Muzika je njegov život, te sa radošću dočekuje još jedan jubilej njegovog čeda, i u intervjuu za “Vijesti” najavljuje brojne projekte....

Ove godine Makadam je proslavio 45 godina postojanja, a pred sam kraj obradovali ste svoje fanove novim albumom. Na istom Vi pjevate sve pjesme, ako ne računamo dvije bonus. Koliko ste radili na projektu i da li Vas je jubilej pokrenuo da se napokon oglasite ili smatrate da su ljubitelji Vaše grupe to odavno zaslužili?

Sve što sam radio i planirao bilo je u interesu grupe Makadam, našeg postojanja i velikog jubileja povodom 45 godina djelovanja, i tačno onako da se osjeti puls publike. Pjesme koje sam otpjevao na albumu su nešto što je studiozno pripremano do jubilarnog koncerta na Trgu nezavisnosti. Tim koncertom se grupa Makadam i ja ponosimo. I ne samo to, osjetio sam puls publike, divnih ljudi našeg grada i njihova reagovanja na pjesme koje je pjevala nova vokalna solistkinja grupe Milica Kaluđerović Kosić, i svirao novi član klavijaturista Božidar Bole Martinović, koji je mnogo truda uložio u sam projekat i pripremio orkestar na najboljem mogućem nivou. Novom pjesmom “Spava moj grad” i ostalim numerama koje su premijerno izvedene, htio sam nagovijestiti publici da ih čeka puno novoga u predstojećem vremenu od grupe Makadam.

Zahvalni smo svima koji su bili i ostali vjetar u leđa svih ovih decenija, kao i našim saradnicima koji su svojim znanjem i iskustvom doprinijeli jubileju. Grupa Makadam nosi Podgoricu u svom srcu i naša misija se nastavlja, uz intenciju da svoju umjetnost širimo i damo doprinos kulturnom prostoru grada.

U tom svijetlu, intenzivno radim na novim pjesmama za još jedan album, a mogu obećati puno lijepih kompozicija u stilu po kojem je grupa Makadam prepoznatljiva.

Makadam
foto: Privatna arhiva

Kad kažemo “makadam” to je nedovršen put, šljunkovit. Kako biste Vi opisali muzički put makadama? Zašto baš taj naziv grupe, šta je trebalo da simbolizuje?

Riječ Makadam je nastala po imenu Škotlanđanina Mc Adama, koji je prvi počeo da gradi puteve. Makadam predstavlja sve ono od kamena, kroz koje treba graditi ljubav, prijateljstvo i postojanost. Naziv grupe simbolično definiše i sam muzički put koji smo morali preći da bi postigli sve ono čime se danas ponosimo. Bilo je izazovno, kamenito, trnovito, ali kad vjerujete u sebe i u ono što radite, uspjeh je moguć uprkos svim otežavajućim okolnostima.

Za ovih četiri i po decenije imali ste svega tri albuma. Smatrate li da je Makadam mogao više?

Naravno da se moglo raditi i bolje i više. Međutim, zbog različitih faktora i društvenih okolnosti koje su nas pratile izuzetno sam zadovoljan svim našim postignućima. Iza nas je puno nagrada, priznanja, uspjeli smo uprkos lošim muzičkim trendovima da sačuvamo svoj muzički jezik, stilski pravac i nivo kojim se rukovodimo. Svakako da je sve to bilo lakše uz vjernu publiku koja nam je uvijek bila snaga i vjetar u leđa, jer kad imate priznanje i pozitivne reakcije na nešto što stvarate - znači da ste na pravom putu.

Kada je Makadam počinjao karijeru, tada nije mogao svako da se bavi muzikom. Nije bilo prepravljanja u studiju i tačno se znalo ko, kako i koliko može. Danas kada čujete sve ono što čini muzičku scenu, žalite li za tim vremnima?

Svako vrijeme nosi svoje specifičnosti. Pristalica sam živih svirki i snimanja u studiju. Ništa ne može zamijeniti živi instrument u produkcijskom i orkestarskom izvođenju. Uvijek smo u studio dolazili pripremljeni i spremni, a sreća je da smo sarađivali sa izvanrednim producentima i muzičarima. Zbog toga sam iskoristio priliku na koncertu da se zahvalim našim saradnicima i prijateljima, od kojih je svako na svojstven i poseban načina dao doprinos, ne samo jubilarnom projektu, već i tome da grupa Makadam postane jedan od najprepoznatljivijih muzičkih brendova Crne Gore.

Nekako je regionalna popularnost krenula od “Balerine”, koja je vanvremenski hit. Za malo vam je izmakla i Evrovizija. Koliko bi se put Makadama razlikovao da ste tada predstavljali Jugoslaviju na tom velikom takmičenju?

Makadam na Jugoviziji
Makadam na Jugovizijifoto: Privatna arhiva

Grupa Makadam i danas zauzima posebno mjesto na jugoslovenskim prostorima, a opštepoznata je činjenica da je kompozicija “Balerina” ušla u encikopediju jugoslovenske muzike, Nastupom u Ljubljani 1982. godine, kada smo osvojili treće mjesto, pamtim kao vrijeme kad smo od svih kolega dobili komplimente i riječi hvale. To je ono što je nama kao grupi bilo najvažnije u tom trenutku. Da smo bili pobjednici na takmičenju, naš put bi bio vjerovatno drugačiji i ispunili bi cilj zbog kojeg je grupa i formirana. Međutim, poslije izvjesnog vremena i iz različitih okolnosti grupu su napustili pojedini članovi. Prihvatio sam odgovornost koja mi je pripala i zajedno sa bubnjarom Jozom Kestnerom i vokalnom solistkinjom Gordanom Ivandić započeo novo muzičko putovanje grupe. U tim godinama, grupa Makadam je predstavila jednu novu muzičku dimenziju i nešto drugačiji muzički pravac, a čim su uslijedile brojne nagrade i priznanja, znali smo da radimo dobre stvari.

Makadam
foto: Privatna arhiva

Danas kad muzičari kažu “turneja” ili “koncert” to ne zvuči ni malo glamurozno kao nekad. Imali ste priliku da pored ex-Yu prostora svirate i u Rusiji, po Evropi. Kad se prisjetite tih vremena za čim najviše žalite?

Grupa Makadam je imala nastupe širom jugoslovenskih prostora, a iz tog perioda svi nosimo lijepe uspomene i sjećanja na divna druženja sa ljudima, kolegama, prijateljima i publikom koja nas je uvijek podržavala i motivisala da radimo nove projekte. Nezaboravna vremena, drugarstva, prijateljstva, iskrene ljubavi prema muzici, pjesmi i stvaralaštvu, kriterijumi su bili visoko postavljeni i svako je na svoj način te visoke kriterijume imao u svojoj podsvijesti da se uradi što kvalitetniji muzički proizvod. Jugoslovenska scena je bila izuzetno razvijena i napredna, a bilo je prostora za svakoga da se pokaže i dokaže. Stvaraoci dobre muzike su maksimalno koristili i davali jedan doprinos kulturi i umjetnosti koja se podrazumijevala. Dani jugoslovenske zabavne muzike u Opatiji su svake godine bili podsticaj za svaku TV kuću i za sve izdavače, da se na licu mjesta uvjere u kvalitet pojedinih grupa, solista koji su tražili svoje mjesto na jugoslovenskoj pop i rok muzičkoj sceni. Ta vremena i te slike čuvam i nosim vječno u srcu. Naravno, Jugovizija, koncerti, festivali, sve su to bili odskočna daska za svakog kvalitetnog pjevača ili grupu. Grupa Makadam je imao brojne nastupe na prostoru Jugoslavije, kao i koncerte u Rusiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i svim mjestima gdje su prepoznali naš kvalitet.

Sve pjesme pisali ste Vi. Kasnije ste radili i za druge izvođače. Danas u svojoj biografiji imate veliki broj hitova. Uvijek ste se trudili da melodijom iz izvođača izvučete maksimum, ali su uvijek iste bile veoma pjevljive. Koliko je bilo teško postići taj balans?

Makadam
foto: Privatna arhiva

U pravu ste. Kao kompozitor trudim se da sa svoje strane uvijek dam najbolje, ali isto tako puno toga zavisi i od pjevača i od njegove interpretacije. Taj balans je teško postići, ali trudim se da to uvijek bude na jednom optimalnom nivou. Jedno je sigurno, da sve ono što sam radio za grupu Makadam je na veoma visokom nivou.

Podgorica - grad otvorenih kapija, dobrih ljudi i komšija

Uz brojne nagrade koje ste osvojili, napokon je došla i ona od grada u kojem ste ponikli - Nagrada 19. decembar povodom rođendana Podgorice. Koliko Vam danas poslije toliko nagrada u životu iste znače?

Nagrada kad god da dođe - uvijek je dobrodošla, jer služi kao ohrabrenje i daje vam snagu, motivaciju i satisfakciju da radite i dalje. Ipak, nagrada 19. decembar je u srcu za sve nas koji smo zajedno rasli sa voljenim gradom. Hvala svima koji su prepoznali umjetnost i stvarlašatvo grupe Makadam, tokom svih 45 godina. Ovo je ujedno čast i obaveza da naše stvaralaštvo u budućnosti bude jednakog kvaliteta i kvantiteta, i da grupa nastavi svoj prepoznatljivi muzički put. Kao kompozitor ću se truditi da sve nove pjesme odišu prepoznatljivim rukopisom grupe Makadam.

Kao neko ko je iz starog dijela Podgorice - Stare varoši, i grada iz kojeg ste mogli da odete, ali nikad niste. Kako danas, kad se isti proširio gredate na Podgoricu i šta Podgorici nedostaje iz nekadašnjeg Titograda?

Danas Podgoricu posmatram sa ljepše strane, čuvajući slike iz mlađih dana. Ona je jedinstvena, grad otvorenih kapija, dobrih ljudi i komšija, sa specifičnim rijekama, mostovima, ljepotom Gorice i Ljubovića, duhom Stare Varoši. Sa Podgoricom, mojim gradom, budim se svakog jutra. Ona je oduvijek bila, i biće, izvorno tlo i vitalni živac, ne samo mog umjetničkog stvaralaštva, već i mog postojanja. Slike koje nosim iz djetinjstva i mladosti ostaju trajno obilježje. Na mlađim generacijama je dužnost da svojim idejama udahnu novu energiju gradu, ali sačuvaju sve njegove specifičnosti i pečat prepoznatljivosti.

Bonus video: