"Die With a Amile" Lejdi Gage i Bruna Marsa, po mnogim mjerilima su obilježile 2025. godinu. Ova balada našla se u vrhu top lista, u više od 30 zemalja i drži titulu singla koji je najveći broj dana bio na prvom mjestu slušanosti striming platforme Spotify. Saradnja ovih muzičara sa velikom popularnošću donekle objašnjava uspjeh pjesme, ali zasluge se dijelom mogu pripisati i njenom tonu, jer je melanholija trenutno najpopularnije raspoloženje, piše portal Economist.
Ovaj zaključak proizilazi iz istraživanja koje se bavilo tekstovima pjesama. Kompanija koja se bavi analizom podataka MusixMatcha, za potrebe Economista, prikupila je stihove pjesama koje su se našle na Billboard Top 100 listi u posljednjih 25 godina. Koristeći AI alate tekstovi pjesama su sortirani po raspoloženjima kao što su ljutnja, srceparajuće, radost i ljubav.
Analiza je pokazala da pozitivne emocije nisu nestale, bar ne u mjeri koja se odnosi na popularnost teme ljubavi. No, rezultati sugerišu da pop muzika postaje sumornija. Udio pjesama čiji tekstovi izražavaju bijes i ljutnju porastao je za 13 odsto u protekle dvije decenije. Tako da su pjesme sa takvim osjećanjima "rame uz rame" sa onim srceparajućim, koje su takođe u porastu u posljednjih pet godina. Treba naglasiti i da kategorije nisu isključive, te da mnoge pjesme koje govore o nesrećnim ljubavima istovremeno prenose i bijes autora i izvođača.
I tematika očaja u pjesmama počela je naglo da raste nakon 2020. godine. Sada, četvrtina pjesama koje su se našle u top 100 najslušanijih, imaju tekstove sa naznakom mizerije, a pravi primjer za to su numere Bili Ajliš i Sema Smita.
Naginjanje publike ka ovakvoj muzici traje već duže vrijeme. Nedavna analiza Scientific Reportsa došla je do sličnog šablona u posljednjih pola vijeka.
Analizirajući Billboard liste od 1973. godine, autor istraživanja pokazuje da se povećao broj tekstova koji se mogu opisati kao stresni, dok je muzika sa pozitivnim osjećanjima u padu. To istraživanje bavilo se i time koliko sumorne vijesti inspirišu slušaoce da se okrenu mračnijim pjesmama, pa su pravljene korelacije sa terorističkim napadom u SAD-u 11. septembra i pandemijom korona virusa. No uprkos očekivanjima autora, analiza je pokazala suprotno - loša dešavanja ne utiču na izbor pjesama.
Obije analize fokusirale su se na Billboard hitove, umjesto na sve pjesme koje su objavljene, pa je moguće da postoji puno radnosnih pjesama koje se nisu našle među najslušanijima, prosto jer mladi danas "na repeat" slušaju "ljute" pjesme koje se slažu uz njihovo raspoloženje.
Ali i Billboard lista se takođe promijenila. Ranije su se na toj top listi nalazili hitovi koji su najprodavaniji, a sada se bilježi i slušanost, uključujući i onu na striming platformama. Ipak, tačna formula za kreiranje najrelevantnije muzičke top liste nije javna.
Bonus video:
