Od pomoći osobama sa neurološkim oboljenjima do promjene načina na koji doživljavamo fizički bol, muzika ima snažan i višeslojan uticaj na ljudski organizam, potvrđuju brojna istraživanja i iskustva stručnjaka, piše BBC.
U jednom svijetlom učioničkom prostoru u Limerick, svakog petka se okuplja neobičan hor. Pod vođstvom muzičkih terapeuta, učesnici - koji boluju od Parkinsonova bolest ili brinu o oboljelima - zajedno pjevaju, vježbaju disanje i glas. Ova grupa, simbolično nazvana "Parkinsongs", koristi muziku kao terapiju za ublažavanje simptoma bolesti.
"Ljudi dolaze sa različitim problemima - tremorom, poteškoćama sa disanjem ili govorom", objašnjava terapeutkinja Ceti Mekglin, ističući da pjevanje može poboljšati kontrolu glasa i kvalitet života.
Stručnjaci naglašavaju da dugotrajno bavljenje muzikom može unaprijediti funkcije mozga, dok neurolozi ukazuju da muzika podstiče stvaranje novih neuronskih veza, proces poznat kao "neuroplasticity", čime se jača otpornost mozga na starenje i bolesti.
Istraživanja pokazuju da kod osoba sa Parkinsonovom bolešću pjevanje može poboljšati jačinu i frekvenciju glasa, kao i motoričke sposobnosti. S druge strane, kod osoba koje pate od demencija, muzičke terapije mogu unaprijediti pamćenje i kognitivne funkcije, uključujući prisjećanje imena, lica i događaja.
Zabilježeni su i upečatljivi primjeri iz prakse - poput pacijentkinje sa demencijom koja je, tokom muzičkog nastupa, prvi put ustala i zaplesala bez pomoći, iznenadivši i njegovatelje.
Ipak, efekti muzike mogu varirati u zavisnosti od bolesti. Dok kod Parkinsonove bolesti terapija uglavnom pomaže motoričkim funkcijama, kod demencije muzika može aktivirati djelove mozga koji ostaju očuvani čak i u kasnijim fazama bolesti, uključujući i alchajmerovu bolest.
Pozitivan uticaj muzike nije ograničen samo na oboljele. Istraživanja pokazuju da i zdrave osobe koje redovno sviraju ili pjevaju razvijaju bolje motoričke sposobnosti, govor, pamćenje i čak drugačiju percepciju bola. Studije su pokazale da muzičari osjećaju manji intenzitet bola, posebno oni sa dugogodišnjim treningom.
Preporuka stručnjaka je da se muzici posveti 30 do 45 minuta dnevno, uz naglasak na kontinuitet i uživanje, jer upravo ponavljanje i motivacija pokreću promjene u mozgu.
Zanimljivo je da i samo slušanje muzike može imati terapeutski efekat - smanjuje bol nakon operacija, ublažava simptome depresije i anksioznosti, te poboljšava kvalitet sna i opšte blagostanje.
Posebno se ističe značaj zajedničkog bavljenja muzikom. Grupno pjevanje podstiče lučenje dopamina i endorfina - hemikalija koje utiču na osjećaj zadovoljstva, povezanosti i smanjenja stresa.
"Muzika ima emocionalnu dimenziju koju druge aktivnosti često nemaju. Ne prizivate samo riječi, već i osjećanja - i osjećaj sigurnosti u kontaktu s drugima", ističu stručnjaci.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
