Bendovi BubnjIvi i psi i Parampaščad među rijetkim su crnogorskim autorskim sastavima koji su dobili priliku da nastupaju na festivalima širom regiona. Nakon što su se Parampaščad prošle godine predstavili u sklopu Dubrovnik Music Weeka, ove godine ista prilika ukazana je i BubnjIvima i psima. Naime, bend predvođen Ivanom Ivanovićem dobio je priliku da svoj autorski rad predstavi u ovom hrvatskom turističkom gradu.
Ovakvi nastupi predstavljaju važan iskorak za crnogorsku muzičku scenu, posebno imajući u vidu da su prilike za regionalnu vidljivost domaćih izvođača i dalje rijetke. Svaki izlazak van granica zemlje otvara prostor za širu promociju i potvrdu autorskog rada, ali i ukazuje na činjenicu da crnogorski bendovi i dalje teško dolaze do kontinuiteta nastupa na većim regionalnim scenama.
“Prošle godine smo nastupili kao Parampaščad i kad smo ove godine vidjeli da je Dubrovnik Music Week objavio poziv da se bendovi prijave, odlučili smo da probamo i sa drugom ekipom. Dobili smo pozitivan odgovor na našu veliku radost. Utisci su sjajni, uostalom kao i prošle godine. Ekipa divnih entuzijastičnih ljudi organizuje događaj na nepretenciozan, ali na jedan vrlo ozbiljan i profesionalan način. Što se tiče značaja, mislim da je za svaki bend iz Crne Gore, sa ovako malog tržišta, jako važno pojavljivanje bilo gdje u regionu na istim govornim područjima”, dijeli utiske sa Dubrovnik Music Weeka vođa benda BubnjIvi i psi, Ivan Ivanović.
Domaći muzičari dobijaju priliku da nastupaju na festivalima u Crnoj Gori, ali im se uglavnom dodjeljuju termini na samom početku programa kada publika tek pristiže. Zato je pitanje koliko ti nastupi zaista doprinose vidljivosti i razvoju scene, jer se stiče utisak da su domaći bendovi često stavljeni u drugi plan u odnosu na glavne izvođače večeri. Zbog toga i nema napretka muzičke scene, te sagovornik “Vijesti” smatra da je potrebno promijeniti pristup kako bi dobili ravnopravniju priliku pred publikom.
“Puno puta sam pričao o tome, a situacija se, nažalost, nije puno promijenila na bolje. Uz sve razumijevanje za organizatore festivala, uz sve probleme koje nosi organizacija jednog događaja, organizatori bi morali da nađu mehanizme da više i bolje podrže domaću scenu. U periodima promocije takvih događaja uvijek su puna usta podrške, a na terenu je nešto sasvim drugo. Uglavnom su ta imena tu samo radi popune “nepopularnih” satnica itd. Zabjelo fest je svojevremeno napravio dobar mehanizam, headliner ranije, pa ostane ljudi da sluša domaći bend. Nažalost, festival više ne postoji, sad je u drugom obliku i bori se za svoje mjesto pod suncem. Kažem, razumijem ljude, borba sa finansijama je tu najveći problem, tako da opet dolazimo do toga da sistemski treba mijenjati stvari, sistem više treba da podržava domaću scenu, a ne ljudi koji od toga prave biznis”, naglašava Ivanović.
Dubrovnik Music Week u fokus stavlja nove izvođače i daje im šansu. Upravo se na svirkama najbolje stiče publika, a dobro bi bilo da i drugi festivali vode računa o tome, a ne samo o finansijskom dobitku.
“Dubrovnik Music Week je napravio odličnu konstrukciju festivala. Ne rade megalomanske stvari što je u ovom poslu jako važno. Upravo daju prostor mlađim, manje afirmisanim bendovima da pokažu da mogu da stanu rame uz rame sa bilo kojim već afirmisanim bendom. Fokus festivala je povezivanje, druženje, razmjena kontakata, vidjivost scene, a ne novac. To je glavni adut ovog festivala”, objašnjava Ivanović.
Za bendove BubnjIvi i psi i Parampaščad u kojima svira Ivanović “vrata” su otvorena za druge, regionalne festivale mnogo više nego za domaće, no to ih ne obeshrabruje.
“Crnogorska scena je mala i stalno ukazujem na to. Čak i to malo bendova koje imamo kuburi sa radom, prestaju da postoje itd. Organizatori su sa te strane u malom problemu, ali opet moglo bi se to prevazići da ima veće potražnje. Mi smo period prije korone mnogo svirali na svim domaćim festivalima, i bio je red da se u narednim godinama zovu druga imena, pa smo mi malo usporili sa tim, što je prirodno. Ono što se desilo je upravo ta korona koja je malo izmiješala podjelu karata na način koji nikome ne odgovara. Šta će biti u budućnosti vidjećemo, ali svakako budućnost i opstanak crnogorske muzike zavisi, nažalost, od toga koliko uspiju da zasviraju po regionu”, smatra Ivanović.
Posljednjih dana dio ljetnjih festivala dobio je značajna sredstva iz budžeta, iako javnost još uvijek ne zna ni tačne datume održavanja, ni imena izvođača koji bi trebalo da nastupe. Takva praksa otvara prostor za dilemu o načinu planiranja i transparentnosti ulaganja u kulturne događaje, ali i o prioritetima kada je riječ o raspodjeli javnog novca. Dio tih sredstava mogao je biti usmjeren na konkretnije i dugoročnije programe podrške domaćim muzičarima i razvoju lokalne scene.
“Iskreno, jako teška tema. Jasna mi je pozicija države da ulaže u turizam i promociju same države, ali mi nije jasno kako nikad nema novca kad mladi ljudi ove zemlje izlaze sa projektima. Ili još gore, ima ga, ali su ti iznosi toliko mizerni da s tim niko ništa konkretno ne može da napravi, a sistem je ‘oprao ruke’ jer na papiru stoji da su te podržali. Na neki način sam radostan što se dešavaju stvari, ali istovremeno ljut zbog toga što su u pitanju tolike cifre od kojih bi mogla da se napravi bolnica ili škola, a da ne pričamo o tome da bi cijela crnogorska kulturna scena mogla godinu dana da radi čuda za te pare. Tako da opet apelujem sa ove pozicije, dajte prednost svojim ljudima”, iskren je Ivanović.
Muzičkih festivala je iz godine u godinu sve više, a sve češće se govori o festivalskom turizmu kao važnom segmentu kulturne i turističke ponude. Ipak, ni nastupi velikih svjetskih imena poput Madone ili Rolling Stonesa prije skoro dvije decenije nijesu značajnije uspjeli da privuku inostranu publiku da posjeti Crnu Goru. Broj posjetilaca na festivalima često se preuveličava, a na pitanje gradi li Crna Gora održivu festivalsku priču ili samo puni kalendar događajima, sagovornik “Vijesti” odgovara:
“To je takođe teško pitanje i zahtijeva ozbiljne analize. Crna Gora ima poziciju u kojoj može da gradi festivalski turizam, ali mislim da se to radi na pogrešan način. Ne radi se promišljeno, sistemski. Mislim da ljudi kod nas i dalje nisu svjesni da dobar festival i dobra ponuda nije samo da najaviš zvučno ime. To jednostavno nije dovoljno! Mora da postoji kompletna sporedna logistika iza toga koja radi za to ime. Albanija je odličan primjer koji smo mogli da vidimo posljednjih dana. Ljudi prave stadion samo za događaj koji su najavili za dva mjeseca, a mi smo naš nacionalni stadion gradili devet godina. Jednostavno svi moraju da rade jače i bolje da bismo dobili rezultate. Crna Gora mislim da i dalje nije toga svjesna”, zaključuje Ivanović.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
