Zlatni Oscar della Moda, neprocjenjiva emotivna i profesionalna težina

Crnogorska modna kreatorka Milena Đurđić proteklu godinu zaključila je velikom samostalnom revijom, koju je u decembru održala u Podgorici, a tom prilikom predstavila je kolekciju za muškarce i žene pod nazivom “Obrtaj stvarnosti”. Neposredno pred događaj, što je i podijelila sa publikom, dobila je vijest da je u Rimu nagrađena prestižnim priznanjem u svijetu mode - Zlatnim oskarom za modu (Oscar della Moda). No, kako priča u razgovoru za “Vijesti” nakon uspješne prošle godine, ove neće praviti pauzu, već nastavlja jednakim tempom i već priprema novu kolekciju “Svjetlo nad kamenom” čija se tema nadovezuje i na obilježavanje 20. godina obnove nezavisnosti Crne Gore. U intervjuu se osvrnula i na humanitarni dio koji je pokrenula u okviru samostalne revije, a govorila je i o članstvu u prvoj radnoj grupi Ministarstva kulture i medija za podršku razvoja kreativnog sektora.

Proteklu godinu si, u decembru, zaokružila velikom samostalnom revijom. Da li si sada, kada je proteklo nekoliko mjeseci, zadovoljna svime?

Izuzetno sam zadovoljna, prvenstveno jer smo uspjeli da modu prikažemo kroz formu performansa, što je oduvijek bio moj cilj – da odjeća ne bude samo predmet, već dio šire umjetničke i društvene priče. Kada se slegnu utisci, najvažniji mi je taj osjećaj da je publika razumjela i prepoznala priču, i emociju, i ogroman rad, moga sjajnog tima, koji stoji iza svakog komada ove kolekcije. Realizacija takvog događaja zahtijevala je vrhunsku produkciju i energiju, a reakcije koje i danas dobijam potvrđuju da smo napravili iskorak koji naša scena zaslužuje.

Tom prilikom si predstavila kolekciju “Obrtaj stvarnosti”, možeš li nam reći više o samoj simbolici tog naziva?

“Obrtaj stvarnosti” simbolizuje trenutak naše unutrašnje transformacije. To je onaj ključni zaokret koji napravimo kada odlučimo da se iz buke i površnosti svakodnevice okrenemo sebi i suštinskim vrijednostima. Naziv upućuje na prelazak iz perioda lomova, buke u istinsko stvaranje, na snagu koju pronalazimo u “pukotinama” starog, prolazeći školu tame, stanje adaptacije i pronalaska puteva, da bismo izgradili novu, autentičniju stvarnost. To je, ujedno, i modni i filozofski manifest.

Kolekcija je sadržala i muške i ženske modele. Mali broj dizajnera u Crnoj Gori se odlučuje za kreiranje odjevnih komada za muškarce, no tebi to ne predstavlja problem. Šta te je prvenstveno privuklo u tom dijelu modnog dizajna?

Za mene je muška moda poseban intelektualni i dizajnerski izazov. Upravo ta “neistraženost” muške mode kod nas bila mi je dodatni motiv. Muška silueta nosi određenu disciplinu i strukturu, te me dizajnerski i zanatski privlači ta strožija konstrukcija, preciznost koju krojenje muškog odijela zahtijeva, ali i prostor da se unutar tih tradicionalnih okvira unese inovacija i istovremeno pruži mogućnost suptilne dekonstrukcije i reinterpretacije klasičnih formi.. Želim da crnogorskom muškarcu ponudim dizajn koji briše oštre granice, koji je moderan i hrabar, a opet nosiv i karakterno snažan.

Sama kolekcija je bila podijeljena u tri segmenta, i može se reći da je bila podijeljena i po bojama. Postoji li i tu posebna simbolika?

Apsolutno, podjela je pratila putanju ljudskog duha. Prvi segment je bio u znaku crne boje i oštrih formi, što je simbolizovalo fazu zaštite, otpora i introspekcije. Kako je performans odmicao, prešli smo u neutralnije, sive tonove koji su označavali vrijeme prihvatanja, adaptacije, ali i traženje fokusa i balansa. Završnica je bila rezervisana za svjetlost i bogat kolorit, koji su simbolizovali slobodu, pobjedu svijesti, kreativnosti i novo rađanje. Nova civilizacija rođena iz bola, ali očišćena od njega. Čiste linije i prozračne boje su ovdje bile vizuelni kod za naša unutrašnja stanja. Boje su bile pažljivo birane kako bi pratile tu emocionalnu i konceptualnu liniju - od suzdržanih i tamnijih tonova, ka svjetlijim i otvorenijim formama. To je zapravo bio vizuelni put kroz jednu ličnu, ali i univerzalnu transformaciju.

Neposredno prije predstavljanja te kolekcije dobila si i veliko priznanje – Zlatni Oscar della Moda. Koliko je to priznanje značajno za tebe, ali i generalno za crnogorsku modnu scenu? Da li si očekivala ovu nagradu?

Dobiti zlatnog “Oskara za modu” u Rimu, gradu u kojem sam se školovala, za mene ima neprocjenjivu emotivnu i profesionalnu težinu, ali i potvrdu da rad koji dolazi iz jedne male sredine može imati međunarodni odjek. Nagradu nijesam “očekivala”, bolje reći nijesam ni razmišljala u tom pravcu, ali sam duboko vjerovala u radnu etiku i viziju koju zastupam. To je jasan signal da se autentičnost i posvećenost poslu mogu prepoznati i na internacionalnom nivou.

Mislim da su sva internacionalna priznanja značajna i za crnogorsku modnu scenu, jer pokazuju da postoji kvalitet i autentičnost koji mogu biti prepoznati van naših granica. To nas sve zajedno obavezuje da radimo još ozbiljnije i posvećenije.

Predstavljanje kolekcije “Obrtaj stvarnosti” imalo je i humanitarni karakter. Prisutni su pozvani da doniraju novac za Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Instituta za bolesti djece pri Kliničkom centru Crne Gore, a dio novca od prodaje kolekcije si i ti preusmjerila u tu svrhu. Zašto si se odlučila na to i zašto je značajno da veliki događaji skreću pažnju i na takve teme?

Čvrsto vjerujem da mi, kao kreativni radnici i javne ličnosti, treba da imamo pojačanu društvenu odgovornost. Kulturno-umjetnički, sportski i slični događaji su najmoćnija platforma za skretanje pažnje na teme koje su veoma važne, ali su, nažalost, često na margini. Svaki ovakav događaj koji ima i konekciju humanosti i solidarnosti od neprocjenjive je važnosti u građenju humanijeg i pravednijeg društva.

Iako si ranije učestvovala na modnim manifestacijama, kolekciju si predstavila na samostalnom događaju. Da li i ubuduće planiraš takav vid prezentacija svojih radova?

Samostalni projekti su zahtjevniji u svakom smislu, ali daju potpunu slobodu izraza. Kada kreirate sopstveni performans, vi gradite kompletnu priču - svaki komad kolekcije, muzika, svjetlo, koreografija, scenografija - treba da publici prenesu čitljivu, preciznu poruku. Iako cijenim kolektivne revije zbog njihove energije, moji radovi najbolje komuniciraju kroz ovakav, multidisciplinarni pristup, pa ću i u budućnosti težiti da svaka nova kolekcija bude svojevrsna dramska priča.

Član si prve radne grupe Ministarstva kulture i medija za podršku razvoja kreativog sektora. Kako vidiš tu ulogu?

Ministarstvo kulture Crne Gore, formiralo je, prvi put, radnu grupu za podršku razvoja kreativnih industrija, čiji su članovi istaknuti stvaraoci i predstavnici kulture, umjetnosti, medija, filma, mode, produkcije, digital gaming sektora i Britanskog savjeta. Zadatak Radne grupe je definisanje modela funkcionisanja sektora i njegovo uvođenje u pravni okvir države.

To iskustvo mi omogućuva da sagledam širu sliku - ne samo sa pozicije autora, već i iz ugla razvoja sistema. Kreativne industrije imaju ogroman potencijal, ali zahtijevaju strateški pristup, podršku i međusektorsku saradnju. Važno je stvarati ambijent u kojem će mladi autori imati priliku da se razvijaju i ostaju ovdje, a ne da svoju afirmaciju traže van granica naše zemlje.

Kakvi su tvoji planovi za ovu godinu? Hoće li biti jednako uspješna kao i prošla i šta još možemo očekivati iz ateljea Milene Đurđić?

Planovi su izuzetno ambiciozni i trenutno je sav moj fokus usmjeren na novi multimedijalni projekat “Svjetlo nad kamenom”. On je zamišljen kao kulturno-umjetnički događaj u kojem se moda susreće sa vrhunskom muzikom i izvođačkom umjetnošću.

Projekat je zamišljen kao scenski narativ u četiri tematska čina - od tišine i postojanosti kamena, preko pukotine kao početka slobode, do energije života i konačnog pročišćenja kroz svjetlost. To je priča o prostoru, vremenu i identitetu - o narodu koji je opstajao i oblikovao se kroz vjekove, na kamenu i pod svjetlošću.

Poseban značaj daje i lokacija - monumentalni ambijent zidina Starog grada Budve, koji dodatno pojačava simboliku i vizuelni identitet projekta. Uz scenografiju, svjetlosni dizajn i planirani direktan televizijski prenos, cilj je da se ovaj događaj pozicionira kao jedan od relevantnijih kulturnih projekata mediteranskog regiona.

Ujedno, tema se snažno nadovezuje i na obilježavanje 20. godina obnove nezavisnosti Crne Gore, kao podsjećanje na kontinuitet, trajanje i identitet koji se gradio kroz vjekove. Vjerujem da će “Svjetlo nad kamenom” biti ne samo umjetnički događaj, već i snažna poruka o kulturnom potencijalu i identitetu koji nosimo.