Suptilno-eterične specifičnosti

U postavci, najbrojniju skupinu čine autori koji se bave apstraktnim sadržajima
205 pregleda 1 komentar(a)
Rad, Biljana Keković (Novine)
Rad, Biljana Keković (Novine)
Ažurirano: 29.09.2015. 16:43h

JU Muzeji i galerije Budve, priredila je ovog ljeta, u Spomen domu “Stefan M. Ljubiša”, šestu godišnju izložbu “Mali format”, slike, crteži, objekti. Izbor iz savremene crnogorske scene, izvršio je slikar Đorđije-Bato Boljević, koji je istovremeno i autor postavke.

U kamernom izložbenom prostoru u Starom gradu, prezentirano je po jedno recentno ostvarenje, dvadesetčetvoro crnogorskih autora. Izložbu prati interesantno dizajniran i vrlo informativan kolorni katalog u kome su uz osnovne biografske podatke i napomena autora o malom formatu, reprodukovana sva izložena djela.

Mali format je veoma omiljena forma kreativno-likovnog izražavanja brojnih umjetnika širom svijeta. Osim toga što se u mini-ostvarenjima, jasno očituje osnovni prosede svakog autora, ona bjelodano iz suspregnutog, ali iz vrlo skoncentrisanog jezgra, reflektuju mnoge suptilno -eterične specifičnosti, koje se na velikom formatu teško mogu izraziti, a posmatrač ih takođe teško može registrovati.

U postavci, u domenu slikarstva, najbrojniju skupinu čine autori koji se bave apstraktnim sadržajima. Tako se u sferi istraživanja i eksperimentisanja intenzivno-pastuoznim nanosima sa naglašenim enformelističkim sižeom, osobito ističu, Vaso Nikčević, Biljana Keković i Svetlana Dragojević. Na sličnom, potpuno apstraktnom tragu je troje umjetnika kod kojih naglašena geometriziranost, obezbijeđuje njihovim ostvarenjima značajnu kompozicionu čvrstoću i vizuelnu stabilnost, a to su Sreten Nikčević, Marica Kuznjecov Boljević i Mira Garčević Vujanović. U sferama objektivističko-figuralnog i asocijativnog su, Elvir Lero Adrović i Milijana Istijanović.

Šematski artikulisan crtež, kao bazni činilac gotovo svakog umjetničkog rada, ili pak crtež kao samostalno, autohtono umjetničko djelo, vrlo je evidentan u veoma profesionalno ostvarenoj postavci. U raznovrsnoj kreativno-likovnoj artikulaciji, asocijativno-simboličkoj, figuralno-portetnoj, te naglašeno hromatskoj ili pak crno-bijeloj, ostvarena su djela slijedećih autora, Ratka Odalovića, Sanje Raonić, Dijane Lazović, Daliborke Kordić, Miroslava Mira Šukovića i Đorđija Bata Boljevića.

Na kraju ovog kratkog omnibusnog pregleda, potrebno je istaći da šesta godišnja izložba “Malog formata”, svojim opsegom, značajem autora i kvalitetom radova, zasigurno prelazi u domen tradicije, što je u ovo opskurno vrijeme, veoma pohvalno i za svaku čestitku.

Trodimenzionalna ostvarenja skulpture, reljefi i oprostorene slike

U okviru naziva objekti, logično se mogu podvesti gotovo sva trodimenzionalna ostvarenja, skulpture, reljefi i oprostorene slike. U skulpturalnoj sferi, ljudskim stvorenjem, portretom i torzom, u različitim materijalima, bave se, Adin Rastoder, Marko Petrović Njegoš i Tijana Dujović Liščević. Zoomorfnim egzemplarima, zemaljskim i podvodnim, u sasvim drugačijim materijalima, te izmješteno-objektivističkim kreativno-likovnim vokabularom, referišu se, Željko Reljić, Rajko Sušić i Sandra Đurbuzović. U domenu apstraktnih modulacija, u kojima osnovni materijal igra presudnu ulogu, bilo da je riječ o kamenu, ili drvetu, osobito se istču radovi dvojce umjetnika, Peka Nikčevića i Sretena Milatovića. U obimnim sferama asocijatvnog i simboličkog, kreću se radovi dvije istaknute umjetnice, Ivanke Vane Prelević i Nade Kažić.

Bonus video: