Urtikarija (koprivnjača) je hitno stanje - Vijesti.me
ALERGIJSKA POJAVA

Urtikarija (koprivnjača) je hitno stanje

Dok su u akutnom obliku urtike veličine kovanog novca do dlana, spajaju se i izražen je jak svrbež, hronične su veličine nokta ili manje, raspoređene manje ili više simetrično

Urtikarija
Urtikarija (Foto: Shutterstock)

Kada naše tijelo kaže “ne” i na nešto što mu ne prija odreaguje alergijskim pojavama, moramo ga poslušati. Alergijske reakcije mogu biti sasvim neprimjetne i u tom slučaju nas nece mnogo poremetiti. Ipak, mogu biti i veoma ozbiljne, pa čak i fatalne. Alergije ranog tipa uvijek se ispoljavaju na koži, a najčešća vrsta je  urtikarija , u narodu poznata kao koprivnjača. Dermatolog dr Rajko Boričić objašnjava da je koprivnjača jasno negodovanje organizma i da, ukoliko se ne prekine odgovarajućim lijekovima ili prestankom konzumiranja onoga što je izazvalo, može da preraste u nešto mnogo gore.

“Zbog reakcije kože slične kao pri kontaktu s koprivom,  urtikarija  se često naziva koprivnjača. Izaziva crvena, edematozna žarišta iznad nivoa kože (tzv. urtike), a dijeli se na akutnu, recidivirajuću (ponavljajuću) i hroničnu. Razlika je prije svega u trajanju bolesti, a slika bolesti uvijek je ista. Akutna  urtikarija  traje najviše tri nedjelje, recidivirajuća do tri mjeseca, a hronične i nekoliko godina, uz povremena pogoršanja i poboljšanja. Dok su u akutnom obliku urtike veličine kovanog novca do dlana, spajaju se i izražen je jak svrbež, hronične su veličine nokta ili manje, raspoređene manje ili više simetrično. Mogu se javiti i opšti simptomi (npr. povišena temperatura), zatim oni povezani s unutrašnjim organima (najčešće disajnog i sistema za varenje), a na područjima gdje je tkivo nježno, poput očiju, usana i zglobova, česte su jake otekline. Mogu se razviti i otekline početnog dijela disajnog puta i jezika, s osjećajem gušenja i otežanog gutanja, astmatični napad, znaci rinitisa ili konjunktivitisa, ali i proliv ili bolovi u trbuhu. Jako izraženi simptomi mogu ugroziti život bolesnika. U nekim slučajevima nastaje i generalizovana alergijska reakcija s anafilaktičkim šokom (najčešće nakon uboda insekata ili uzimanja nekih lijekova), kad zataje disanje i rad srca, što može imati i smrtni ishod”, objašnjava dr Boričić.

KAKO NASTAJE KOPRIVNJAČA?

“Prema reakciji koja se odvija u organizmu,  urtikarija  spada u tzv. alergijske reakcije ranog tipa, što znači da promjene na koži nastaju 20 do 30 minuta ili nekoliko sati nakon unosa. Alergen se spaja s postojećim specifičnim antitijelom vezanim na ćeliju mastocit, koja puca i oslobađa barem desetak vrlo aktivnih materija, koje pogoduju nastanku alergijske reakcije. Najvažnija od njih je svakako histamin, a kod hroničnih i fizikalnih  urtikarija  i acetilholin”, priča naš sagovornik.

ŠTA JE SVE MOŽE IZAZVATI?

“Najčešći su alergeni hrana, lijekovi (antibiotici, acetilsalicilna kiselina, analgetici, antireumatici i dr.), neki inhalacijski alergeni (udišu se ili dođu u kontakt s kožom - polen, grinje iz prašine, životinjske dlake) te ubodi insekata. Urtikariju mogu izazvati i fizikalni činioci, takođe na principu imunoloških promjena u organizmu, ali ne potpuno u smislu klasične alergijske urtikarije. To su najčešće hladnoća, toplina, pritisak, fizički napor i sunce (UV zraci). Postoji i grupa alergijskih reakcija potencirana stresom i psihogenim uzrocima. Dok kod akutne urtikarije bolesnik obično zna tačno da navede koji je alergen posrijedi, kod recidivirajućih i hroničnih oblika često je riječ o kombinaciji alergena (dvaju ili više) ili postojanju unutarnjih uzročnika, pa se stvara autoantigen. To su najčešće upalni procesi uha, nosa, grla, sinusa, ginekološke ili urološke upalne bolesti, hormonski poremećaji, parazitoze, bolesti jetre ili druge bolesti probavnog sistema, a u vrlo ozbiljnim slučajevima mora se misliti i na maligne bolesti. Kod oko 50 posto hroničnih  urtikarija  ne može se pronaći uzrok, pa ih nazivamo idiopatskima”, kaže dr Boričić.

KAKO PREPOZNATI URTIKARIJU?

“S obzirom na to da je klinička slika tipična, dijagnoza ne stvara teškoće. Bitno je spriječiti daljnji unos alergena u organizam (ako je poznat) i ubrzati njegovo izlučivanje (npr. davanjem laksativa u slučaju prehrambenog alergena). Valja izbaciti i bjelančevine nekoliko dana (ne jesti meso, mliječne proizvode i jaja), da bi ih kasnije postupno uvodili prema uputstvu ljekara. Izbjegavanje bjelančevina posebno je važno ako je alergen mali molekul jer tada neće naći nosača (bjelančevinu) i prestaće da djeluje. U težim oblicima praćenim komplikacijom (gušenje, edemi, početni znaci šoka) daju se kortikosteroidi (najčešće oni koji brzo djeluju i brzo se izlučuju) u infuziji ili intramuskularno, najčešće dva, tri dana. Potom se doza postupno smanjuje prelaskom na tablete do ukidanja (najviše sedam do deset dana). Daju se i antihistaminici, lijekovi koji sprječavaju vezanje histamina na ćelije i njegovo djelovanje, ali i ubrzavaju izlučivanje histamina već stvorenog prirodnim putem (stolica, mokraća). U početku se daju u infuziji ili intramuskularno, a poslije u obliku tableta. Postoji velik broj antihistaminika prve i druge generacije koji se daju nakon smirenja akutnih znakova urtikarije još 10 do 14 dana. Tako da je liječenje koprivnjače jedan dobro uhodan proces, koji daje odlične rezultate. Dalja obrada pacijenta uključuje ispitivanje alergena, ukoliko je nepoznat, a to je posao alergologa”, objašnjava dr Boričić.

ANGIOEDEM PEČE

Tipična  urtikarija  se pojavljuje u obliku malih okruglih ili velikih mrlja i može promijeniti oblik. Obično uzrokuje svrbež, a pojedinačna mrlja traje od 30 minuta do 36 sati. Nakon nestanka mrlje, obično se pojavljuju nove. Ispupčene, bjelkaste, kožne mrlje različite veličine, okružene osipom i često praćene svrbežom, potkožne otekline koje više peckaju nego što svrbe, uglavnom oko očiju i usana, rjeđe na rukama i stopalima, a vrlo rijetko u unutrašnjosti grla i na sluznici su simptomi koji ukazuju na alergijsku reakciju koju nazivamo angioedem.

NAJČEŠĆI ALERGENI

MLIJEKO

Alergija na mlijeko je najzastupljenija od svih alergija na hranu u dječjoj dobi, a česta je i kod odraslih.  Najčešći  je slučaj alergija na kravlje mlijeko, a podrazumijeva se i alergija na sve vrste mliječnih proizvoda.

JAJA

Alergija na jaja uglavnom se pojavljuje u djetinjstvu, i najčešće je izazivaju bjelančevine iz bjelanceta. Tipični simptomi su svrbež u ustima i ždrijelu, osip, mučnina, konjuktivitis i astma. Rijetko dolazi do anafilaktičkog šoka.

KIKIRIKI

Alergija na kikiriki je vrlo česta. Tipični simptomi su kožne reakcije, svrbež u području grla i usta, stezanje u grlu, otežano disanje i probavni problemi. Kod nekih ljudi čak i izrazito male količine mogu izazvati alergijsku reakciju.

ORAŠASTI PLODOVI

Obično se javlja između druge i četvrte godine života i u većini slučajeva traje cijeli život. Među orašastim plodovima najčešća je alergija na orahe, lješnjake, bademe, pinjole te brazilske, indijske i makadamija oraščiće. Veoma ne nezgodna, jer najčešće izaziva anafilaktički šok, a tragovi orašastih plodova se nalaze u mnogim proizvodima, pa se i oni moraju izbjegavati.

RIBA

Alergija na ribu je češća kod odraslih osoba nego kod djece. Jednom kad se pojavi, traje do kraja života i može biti veoma teška.

Izvor: Dodatak o zdravlju