ŽIVOTNI VIJEK I PREKO 200 GODINA

Ove životinje nevjerovatno dugo žive

Pojedine životinje otporne su na kancer, imaju moć regeneracije, mutiraju hormon rasta, ćelije im ne stare...
4744 pregleda 7 komentar(a)
Ažurirano: 11.02.2016. 16:26h

Naučnici proučavaju dugovječnost određenih vrsta, da bi dobili informacije koje možda mogu pomoći ljudima.

Pojedine životinje otporne su na kancer, imaju moć regeneracije, mutiraju hormon rasta, ćelije im ne stare...

Školjka:

Okenaski quahog je školjka veličine šake koja može doživjeti 500. godina ili više. Neki istraživači vjeruju da tajna dugog života ove školjke leži u njegovoj sposobnosti da svoje proteine zaštiti od oštećenja. Ovaj mehanizam, ukoliko se bolje istraži može voditi do potencijalnih rešenja u borbi protiv bolesti kao što je Alchajmer, koji je prouzrokovan poremećajem proteina u mozgu.

Golo slijepo kuče:

Nije lijepo, ali njegova elastična koža je razlog zašto naučnici smatraju da ovo stvorenje živi mnogo duže nego ostali glodari-do 30 godina. Golo slijepo kuče je otporno na rak, čak i kada je njemu direktno izloženo. Molekuli koji su zaslužni za to što je njegova koža tako rastegljiva, mogu zaustaviti brzu podjelu ćelija koje su povezane sa rakom.

Brandt šišmiš:

Pronađen u djelovima Evrope i Afrike, Brandt šišmiš živi preko 40 godina. Istraživači su pronašli da šišmiš ima mutacije u svojim hreceptorima za hormone rasta, koji i kod ljudi igraju veliku ulogu u dugom životu bez bolesti.

Uria lomvia - Vrsta njorke

Ova ptica živi oko 40 i više godina, iako stari ona ne gubi svoju sposobnost za ronjenje. Neki istraživači smatraju da proučavanje kako ptica zadržava snagu i agilnost mogu pomoći prilikom razumjevanja veze između starenje i slamanja ljudskog tijela.

Papagaj:

Ove ptice mogu preživjeti i svoj 70-ti rođendan. Kakapo papagaj, pronađen na Novom Zelandu, smatra se da je ptica koja može najduže da živi, do čak 90 godina. Njihova tajna možda leži u činjenici da sve što rade, rade malo sporije. Smatra se da mužjaci ne počinju uzgoj prije četvrte a ženke prije šeste godine.

Meduza:

Besmrtna meduza, poznata i kao Turritopsis dohrnii- je Bendžamin Barton podzemnog svijeta. Umjesto smrti, meduza postaje mlađa dok svoj život opet ne počne. Njegova tajna može biti sposobnost da jednu vrstu ćelije promjeni u drugu vrstu ćelije, zašta su i ljudske matične ćelije takođe sposobne.

Slonovi:

Logički gledano, na osnovu njihove veličine i dužine života slonovi bio trebali da budu veoma podložni da dobiju rak, jer imaju veliki broj ćelija za dijeljenje, samim tim postoji velika mogućnost da stvari krenu naopako. Umjesto toga, slonovi žive 60-70 godina, generalno bez raka, zahvaljujući genima koji pomažu da se unište mutirane ćelije prije nego što izazovu bolest.

Džinovske kornjače:

Ukoliko vam ne smeta mir, nije loše biti džinovska kornjača. Njihov životni vijek je obično duži od 100 godina. Stručnjaci objašnjavaju da je to zbog sporog metabolizma, i srca koje kuca duplo manjom brzinom nego ljudsko.

Grenlandski kit:

Baš kao i slonovi, kitovi ne mogu da obole od raka. Pripadnici ove vrste, poznati su kao najdugovječniji sisari koji mogu da žive i duže od 200 godina! Istraživači su uspjeli 2015. godine da pronađu genom koji "popravlja" DNK ovih okeanskih gorostasa, pa tako je nemoguće da obole od kancera, a omogućeno im je da usporeno stare.

Crveni morski ježevi:

Različite vrste ovih "bodljikavih" morskih stvorenja, uključujući i crvenog, poznate su po tome što mogu živjeti i preko 100 godina, bez i jednog znaka staranja. Naučnici vjeruju da je glavni razlog za ovaj fenomen moć regeneracije njihovog tkiva. Ćelije se tokom godina ne smanjuju, kao kod ljudi, kad stare.

Galerija

Preporučujemo za Vas