NIJE ZA OSJETLJIVE

Britanski muzej zločina prvi put pred javnošću

U prvim sobama posjetioci se sreću sa 19-vijekovnim posmrtnim maskama od gipsa i nizom omči za vješanje. Postavka nije za osjetljive i kustosi su satima razmatrali šta da uključe a šta da izbaci
1 komentar(a)
Ažurirano: 08.10.2015. 09:19h

Ljudi su užasni a kolekcija noževa, pištolja, bombi, boksera i otrova izložena u Muzeju Londona na izložbi pod nazivom "Otkriveni muzej zločina" to dobro ilustruje.

Postavka koju čini privatna kolekcija Skotland Jarda prati više od 100 godina nasilja i patnji od ubistava Džeka Trbosjeka do bombaških napada IRA i Al Kaide. Izložba, piše AP, ipak slavi i pamet, hrabrost i naučna otkrića koja su pomogla da se uhvate počinioci i riješe zločini.

Kustos Džeki Kili kaže da će za neke postavka biti "uznemirujuća".

"Ali, za sve loše što vidimo u zločinu postoji i dobro", rekla je ona. "Postoje ljudi koji istražuju i prate tragove".

Izložba, koja se otvara u petak, je prvo javno izlaganje sadržaja privatnog muzeja zločina Metropoliten policije koji je osnovan 1875. kao obrazovni poligon za buduće policajce.

"To je fino kontrolisano okruženje gdje mogu da prouče scene ubistva", kaže kustos policijskog muzeja Pol Bikli, nekadašnji detektiv u Skotland Jardu. "Mogu da se upoznaju sa istraživačkih tehnikama bez surovosti dolaska prvi na lice mjesta i razmišljanja "Bože, šta da radim?".

Kolekcija sumornih mementa ide od oruđa 19-vjekovnog provalnika-violiniste koji je najprije nastupao po domovima bogatih a onda ih pljačkao do "kutije za pogubljenje" krvnika koja sadrži konopac za vješanje, vreće sa pijeskom i kaiševe.

U prvim sobama posjetioci se sreću sa 19-vijekovnim posmrtnim maskama od gipsa i nizom omči za vješanje. Postavka nije za osjetljive i kustosi su satima razmatrali šta da uključe a šta da izbace. Slučajevi idu do 1975. pošto je sve poslije toga i dalje previše blizu za žrtve i njihove porodice.

Izložba pokriva poznate zločine i zločince, uključujući gangstere iz Ist Enda, braću Redžija i Ronija Kreja, serijskog ubicu iz 1940-ih Džona Hejga koji je žrtve ubijao potapajući ih u kiselinu i koga su detektivi uhvatili kada su kod njega pronašli kamenje iz žuči žrtve - jedino što je ostalo od nje.

Drugi slučajevi donijeli su nove istrazivačke tehnike - od otisaka prstiju do forenzike. Neki su doveli do promjena zakona. Smrtna kazna je ukinuta u Britaniji 1960-ih djelimično zbog događaja poput pogubjenja Rut Elis koja je obješena 1955. jer je ispred jednog londonskog paba ubila ljubavnika koji ju je zlostavljao.

Smit i Veson pištolj kalibra 38 koji je Elisova upotrijebila jedan je od izloženih. Tu je i minobacačka raketa koju je IRA ispalila na kancelariju premijera Džona Mejdžora 1991. godine, naočari sa šiljcima na oprugu...

Za Kili najimpresivniji predmeti su i najobičniji poput noža kojim je muškarac ubio suprugu 1902.

"Vidjela sam taj nož na polici prepunoj oružja u Muzeju zločina", rekla je Kili. "A potom pročitate o tom slučaju i pomislite da je takva priča mogla da se dogodi bilo kad, bilo gdje. To je priča koju, na žalost, svakog jutra pročitamo u novinama".

Galerija