Pčele umiju da računaju i da prepoznaju lica

Naučnica je uspjela da dokaže da se pčele ne rukovode isključivo instinktom. Testovi, sprovedeni u prirodi, pokazali su da pčele "prilagođavaju svoje ponašanje u zavisnosti od okruženja i prethodnih iskustava"
114 pregleda 4 komentar(a)
pčele, Foto: Shutterstock
pčele, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 18.03.2015. 21:02h

Pčele su sposobne za apstraktno razmišljanje - umiju da računaju i da prepoznaju lica, zaključak je istraživanja koje je sprovela francuska naučnica Oror Avarges-Veber sa Univerziteta nauke u Tuluzu.

Iako im mozak nije veći od glave špenadle, pčele imaju "odličan vid i izuzetno pamćenje", navela je mlada naučnica koja je za svoj rad o ovim insektima dobila L'Oreal-Unesko nagradu za žene u nauci, koju godišnje dobija pet najuspješnijih naučnica u svijetu.

Ona je uspjela da dokaže da se pčele ne rukovode isključivo instinktom. Testovi, sprovedeni u prirodi, pokazali su da pčele "prilagođavaju svoje ponašanje u zavisnosti od okruženja i prethodnih iskustava".

Dosad se smatralo da je sposobnost povezivanja raznih elemenata svojstvena isključivo ljudima i nekim majmunima.

"Često se misli da samo veliki majmuni posjeduju inteligenciju, ali to nije tačno", istakla je Avarges-Veber.

Francuska naučnica će sada pokušati da shvati kako pčele uspijevaju da obave kompleksne radnje sa samo milion neurona (poređenja radi, ljudi imaju 100 milijardi neurona).

Ona namjerava da dalje istražuje u nekoliko smjerova, u nastojanju da otkrije da li mozak pčele ima efikasniju metodu tretiranja informacija od ljudskog mozga i da li je moguće da se jedan isti neuron koristi za obavljanje različitih funkcija.

Istraživanje Avarges-Veber o kongnitivnom funkcionisanju pčela moglo bi da pomogne i u boljem razumijevanju rada ljudskog mozga, kao i da utuče na razvoj vještačke inteligencije.

Iako se njen rad, realizovan u okviru doktorske teze, neposredno ne odnosi na zaštitu ove vrste koja je sve više ugrožena, Avarges-Veber se nada da će on "skrenuti pažnju javnosti na potrebu da se pčele zaštite time prije što je riječ o inteligentnim insektima".

Toksični molekuli pesticida "ne ubijaju direktno pčele, ali negativno utiču na njihov nervni sistem", objasnila je francuska naučnica.

"Njihovo pamćenje slabi, one se gube u prostoru i prestaju da razlikuju mirise", upozorila je ona.

Prve studije o pčelama objavljene su početkom XX vijeka. Austrijski etolog i Nobelovac Karl fon Friš prvi je odgonetnuo "jezik pčela": da bi ukazale na izvor hrane drugim jedinkama, pčele izvode suptilan ples. Fon Friš je, takođe, dokazao da pčele umiju da razlikuju boje.

Bonus video: