LUNARNA MISIJA JEDAN

Za 12 eura pošaljite dio svog života na Mjesec

Ljudi svijeta pozvani su da projektu prilože muziku, fotografije i video zapise koji će, u svojoj sveukupnosti, sačiniti svojevrsnu hroniku života na Zemlji
3 komentar(a)
Mjesec, Foto: Shutterstock
Mjesec, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.02.2019. 22:43h

Za samo desetak britanskih funti (oko 12 eura), Lunarna Misija Jedan omogućiće svakom smrtniku da kupi određen prostor na memorijskom disku koji bi potom bio pokopan u duboku rupu iskopanu na - Mjesecu, kao znak postojanja čovjeka na Zemlji. 

Projekat je danas pokrenuo britanski inženjer i finansijer Dejvid Ajron. 

"Vladama svijeta jako je teško da finansiraju svemirska istraživanja kojima je jedini cilj povećanje ljudskog znanja, u odnosu na ona istraživanja koja treba da im povrate novac", kaže Ajron. 

"Tim prvoklasnih savjetnika i saradnika koji smo okupili poziva praktično svakog pojedinca svijeta da se uključi u ovaj projekat za svega nekoliko funti", naglašava Ajron. 

Ljudi svijeta pozvani su da projektu prilože muziku, fotografije i video zapise koji će, u svojoj sveukupnosti, sačiniti svojevrsnu hroniku života na Zemlji.

Pojedinci koji budu ponudili više para (u vijesti Asošiejted presa ne kaže se koliko) moći će da toj hronici pridodaju i DNK materijal, u vidu pramenova kose. 

Misija planira da prizemlji letjelicu na Mjesečevu površinu kroz deset godina.

Mašina će u tlu izbušiti sondu duboku najmanje 20 metara, ali se očekuje da sonda bude duboka i čitavih 100 metara, da bi dosegla geološki sloj Zemljinog prirodnog satelita cija se starost mjeri milijardama godina. 

"Sproveli smo istraživanje", kaže Ajron", "i uvidjeli koliko su ljudi oduševljeni ovom idejom. školski klinci recimo smatraju da je mogućnost da ostave dio sebe na Mjesecu - fantastična". 

Lunarna Misija Jedan nada se da će iskoristiti sveopšti polet i oduševljenje nastalo širom svijeta zbog nedavnog prizemljenja malene letjelice na površinu komete u udaljenom dijelu svemira, do kog je letjelica, veličine omanje veš-mašine, doletjela brzinom od 66 hiljada kilomatara na sat.