Britanski naučnici smatraju Vilijama Šekspira odgovornim za diskriminaciju osoba s kožnim oboljenjima, zato što se u njegovim djelima ismijevaju osobe s tim problemima.
Naučnici su na konferenciji Udruženja britanskih dermatologa naveli da porijeklo diskriminacije osoba s kožnim oboljenjima leži u Šekspirovim komadima "Kralj Lir" i "Henri IV".
U pozorišnom komadu "Kralj Lir" monarh ismjeva ćerku Goneril zbog fizičkog izgleda, a u "Herniju IV" jedna prostitutka ismijeva kožu jednog vojnika.
Za naučnike, najpoznatiji dramski pisac na svijetu je pisao djela koja "odražavaju tadašnju opsesiju za savršenom i veoma svjetlom kožom".
"U Londonu su tada harale bolesti kao što su kuga, sifilis i velike boginje. Mnoge bolesti su ostavljale trajne ožiljke na koži. Zbog toga je nesavršena koža postala simbol zaraznih bolesti", izjavila je Ketriona Vuton, koautorka studije o uticaju Šekspira na današnju diskriminaciju kožno oboljelih.
Prema njenim riječima, Šekspir je iskoristio taj fenomen kako bi prikazao slabost likova u svojim djelima.
"Ta stigmatizacija i danas traje. U svjetskoj književnosti i u filmovima često se koristi unakaženost kako bi se prikazala nečija zloba ili izdaja", dodala je ona.
Šekspir (1564-1616) se smatra najvećim piscem na engleskom jeziku i jednim od najvećih dramaturga svjetske književnosti.
Bonus video:
