Kako raste globalna potražnja za hranom, tako raste i pritisak da se sve veći dio površine naše planete pretvori u obradive površine. Katar je na tom planu napravio džinovski iskorak.
Ono što je urađeno u ovoj bliskoistočnoj zemji, potvrda je da je hranu moguće uzgajati bilo gdje nezavisno od toga koliko su brutalni i ekstremni vremenski uslovi.
U slanoj pustinji u zapadnom dijelu Katara, gotovo da nema života. Samo metar ispod površine tla nalazi se voda koja je slanija i od morske.
Ali, na površini je potpuno neočekivana slika. Slana pustinja je postala plodna oaza.
Ključ uspjeha
"Odabrali smo ovu zemlju jer je poznata kao najgora u Kataru, uglavnom zbog količine soli. Ovdje nije bilo znakova života. Nije bilo moguće zasaditi bilo šta. To i jeste bio izazov za testiranje nove tehnologije, da vidimo može li zemlja postati plodna", kaže Mohamed al Atiah iz Državne agencije za poljoprivredu i resurse.
Ključ uspjeha leži u maloj gljivi, zvanoj mikoriza. Masovno je uzgajana u laboratoriji, a kasnije ubačena u zemlju na ovoj farmi.
Pšenica, kukuruz, rotkvice i paradajz, rastu zahvaljujući mikorizi, a njihovi plodovi hranljivi su koliko i oni koji se uzgajaju na običnoj plodnoj zemlji.
Gljiva se veže za korijen biljke i pomaže joj da lakše apsorbuje vodu i minerale i korijen čini otpornijim na so. Takođe, veoma je otporna i na toplotu.
Hrane u nekadašnjoj slanoj pustinji sada ima u izobilju. Pšenica, kukuruz, rotkvice i paradajz, sve to raste zahvaljujući mikorizi.
Laboratorijski nalazi su pokazali da su plodovi hranljivi koliko i oni koji se uzgajaju na običnoj plodnoj zemlji.
Uticaj klimatskih promjena
"Sto posto je organska i ekološka. Nismo dodavali nikakve hemikalije ni u zemlju ni u biljke, tako da se ova tehnologija može primijeniti bilo gdje“, objasnio je Pramod Govinda Pilai, poljoprivredni istraživač.
So u zemljištu u pustinji Katara koju su uspjeli da kultivišu i pretvore u plodno zemljište
A tehnika je jeftina i istraživači tvrde da se, ako se može primijeniti u katarskoj pustinji, onda može upotrijebiti bilo gdje, što povećava prehrambenu sigurnost.
"Prehrambena sigurnost podrazumijeva da nam je hrana dostupna kad god je zatrebamo," kaže Mohamed al Attiyah.
Klimatske promjene svake godine otežavaju proizvodnju hrane, a prema istraživanju Ujedinjenih naroda do 2050. godine, proizvodnja hrane se mora povećati za 70 posto.
Promjena neobradive zemlje u obradivu jedan je od načina da se to postigne.
Galerija
Bonus video:
