povjerljivo iz bih

Titovo tajno sklonište: Otkrijte najveći bunker u SFRJ

Za projekat su, osim radnika koji su birani prema najstrožijim kriterijumima (a koji su morali da potpišu Ugovor u ćutnji), znala samo 4 komandanta po službenoj dužnosti
715 pregleda 16 komentar(a)
Ažurirano: 26.10.2012. 12:51h

Bosanskohercegovačka planina Zlatar u blizini grada Konjica decenijama je čuvala najveću vojnu tajnu bivše nam zajedničke socijalističke domovine.

U ovom šumskom ambijentu je prije 33 godine izgrađeno atomsko sklonište, objekat nazvan D-0 ARK, koji je bio glavno komandno mjesto bivše JNA, piše sarajevski portal "Klix". 

Za projekat su, osim radnika koji su birani prema najstrožijim kriterijumima (a koji su, uzgred, morali da potpišu Ugovor u ćutnji), znala samo četiri komandanta po službenoj dužnosti.

Objekat je u narodu poznat kao "Titov bunker".

Izgled zavara

Pogled na spoljnu stranu bunkera vas nesumnjivo zavara: vidite tri obične kuće okružene prirodom.

No, te kuće su više od 50 godina skrivale kolosalni vojni objekat, koji je bio treći po značaju u bivšoj SFRJ.

Prvi je, svakako, podzemni aerodrom Željava kod Bihaća, a drugi ratna luka Lora kod Splita. Izgradnja objekta trajala je 26 godina, od 1953. do 1979. godine, a koštala je 4,6 milijardi dolara.

Struktura "Titovog bunkera"

"Titov bunker" se sastoji iz tri dijela.

Prvi je vidljiv i zove se maskirni dio, a sastoji se iz tri objekta: nadzorne rezidencije, objekta za uže obezbjeđenje bivšeg predsjednika SFRJ, te objekta koji je predviđen za osoblje za tehničku podršku.

Kad prođete kroz hodnik prve kuće, otvara se troje metalnih vrata debljine 1,20 metara, iza kojih se nalazi tunel dužine 202 metra koji vas vodi do srca atomskog skloništa - na dubini od 280 metara.

Tuneli povezuju maskirni dio sa trećim dijelom objekta - atomskim skloništem, koje može izdržati nuklearni udar jačine 20 kilotona.

Zidovi tunela su izrađeni ručno, materijal je - drvo. Cijeli objekat je osvjetljen sa 6.000 neonskih sijalica.

Treći dio objekta ima oblik potkovice: to je zaštićeni dio, jer se u njemu nalaze sistemi za zaštitu, protivpožarni sistem, sistem za zaštitu od nuklearnog udara, klima itd.  Podijeljen je na 12 blokova.

Najznačajniji su blokovi 6 (komunikacije), 8 (Titov blok), 9 (pluća objekta - klima), 10 (cisterne za naftu) i 11 (voda).

Idealni uslovi za polugodišnji boravak

U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je mogao da primi 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ.

Oni su u bunkeru mogli da provedu šest mjeseci bez ikakvog kontakta sa vanjskim svijetom, jer se u njemu nalazi sve što je potrebno za normalan život u tom vremenskom intervalu.

Bunker zauzima prostor od 6.854 kvadratnih metara, ima više od 100 spavaćih soba sa udobnim ležajevima, dvije velike konferencijske sale, pet operativnih centara s direktnim telefonskim vezama sa predsjedništvima saveznih republika, kablovskom televizijom, dvije kuhinje, pet velikih toaleta, kripto-centar, bolnicu sa operacionom salom...

Objekat sadrži i veći broj prostorija sa ukupno 21 sistemom za održavanje. U njemu se nalaze dva rezervoara sa 50 tona nafte, bazen sa 170 kubnih metara vode, voda za piće i ona tehnička, iz prirodnog bunara koji se nalazi u planini. Svaki sistem ima alternativu, u slučaju da prvi zakaže.

Titova rezidencija u bunkeru je elitno opremljena. Sastoji se od pet prostorija: soba za sekretaricu i stranke vodi u Titovu kancelariju, koja je povezana sa spavaćom sobom, a iz nje se ulazi u sobu prve dame bivše Jugoslavije, Jovanke Broz, dok je posljednja soba za odmor.

Temperatura u bunkeru iznosi između 21 i 23 stepena Celzijusa, a vlažnost vazduha je između 60 i 70 odsto, što se može ocijeniti idealnim uslovima za život.

Iz objekta postoji izlaz za slučaj nužde, koji nije ucrtan na mapi bunkera - on vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim možete doći do relejnog čvorišta na planini Zlatar.

General Kukanjac: Uništi sve što ne možeš ponijeti

Od početka ratnih dešavanja na području BiH počeli su se voditi pregovori o tome kome će pripasti ovaj vojni objekat.

General Milutin Kukanjac, tadašnji zapovjednik 7. armijske oblasti JNA, naredio je, u noći između 7. i 8. maja 1992. godine, da se uništi objekat ARK.

"Uništi sve što ne možeš ponijeti", glasilo je naređenje koje je trebalo da aktivira 4.500 kilograma eksploziva, koji je već bio postavljen i čime bi bunker bio uništen do temelja.

No, zahvaljujući penzioniranom pukovniku Šerifu Grabovici, to se nije desilo. On je krišom uspio da počupa sve žice za eksploziv te je objekat sačuvan.

Pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine preuzeli su ga 11. maja 1992. godine i, zahvaljujući zalihama koje su se u njemu nalazile, odbrambene snage BiH su priskrbile za sebe zalihe nafte, ljekova, hrane, ćebadi i sve što je bilo potrebno za preživljavanje.

Nakon vojske - umjetnici i turisti

Titov bunker danas je mjesto susreta umjetnika iz regije, Evrope i svijeta.

Prošle godine je od 27. maja do 27. septembra tu održano prvo Bijenale savremene umjetnosti.

Okupilo je 44 umjetnika iz 18 zemalja svijeta, a evidentirano je više od 15.000 posjetilaca.

Tad je i postavljeno 50 umjetničkih djela koja su postala trajna postavka ovog objekta.

U finansiranju projekta učestvuje pet država: Srbija, Crna Gora, Turska, Hrvatska i BiH. Drugo Bijenale biće održano 26. aprila naredne godine.

O objektu se danas brine pet vojnika, a isti pripada Ministarstvu odbrane BiH.

Galerija

Preporučujemo za Vas