Godovi na drvetu sadrže informacije o temperaturi, padavinama, vulkanskim erupcijama, šumskim požarima.
Naučnici su uspjeli rekonstruirati razvoj klime u zadnjih 2.000 godina. Do 1900. je bivalo sve hladnije.
Svake godine, od proljeća do jeseni, u drvetu se pod njegovom korom raspoređuju nove linije.
Tako nastaju godovi, odnosno prstenovi u drvetu. Godovi u sebi sadrže niz informacija.
Ako je vrijeme bilo toplo, drvo raste brže nego u hladnim uslovima. Ako je vrijeme suvo, ono raste sporije nego što bi u vlažnim prilikama.
Kako prenosi Dojče Vele, te se razlike posebno dobro mogu isčitavati sa stabala koja rastu u ekstremnim temperaturnim prilikama, kao na primjer u planinskim područjima.
"Ako je tamo prehladno za drveće da bi ono raslo, jako hladne godine redovno se očitavaju tankim krugovima.
A taj uzorak se ne nalazi samo na jednom drvetu, već na puno njih koji rastu u istom području", objašnjava predstavnik za istraživanje godova Univerziteta u Majncu, Jan Esper.
Bonus video:
