Ogromni krasatvci, slatka paprika i brzorastući susam i pamuk, pa čak i lotos i hrizanteme, neke su od svemirsnkih biljaka kojima se hvale kineski naučnici.
Ako njihov uspjeh potvrde kolege na Zapadu, "svemirska poljoprivreda" bi mogla da postane konkurencija tehnologiji genetskih modifikacija na biljkama.
"Kina je pokrenula svemirski uzgoj, novu granu industrije posebnih karakteristika", kaže Li Čengzi, profesor na Univerzitetu Beihang u Pekingu i autor naučne studije o “svemirskom uzgoju”.
"Ta tehnologija podrazumijeva slanje sjemena satelitom u svemir i povratak na zemlju. Dok je svemiru, sjeme je izloženo kosmičkom zračenju usljed čega dolazi do mutacija. Većina nih je štetna, ali su neke blagotvorne i omogućavaju uzgoj boljih usjeva na Zemlji", objašnjava Li Čengzi.
Kineski interes za "svemirske usjeve" datira od 1987. godine, ali do prvog napretka došlo je 1999, kada je predstavljen brzorastući soj svemirskog pirinča Hangyu 1, koji se danas uzgaja na više od 160.000 hektara površine.
U međuvremenu, razvijeno je još 12 vrsta svemirskog pirinča koji se uzgajaju na oko 400.000 hektara zemlje, a njihov je godišnji prinos 340.000 tona.
"Istraživački institut Kineske akademije nauka je uspio da uzgoji i novu vrstu krastavaca većeg prinosa i boljeg ukusa. Sa svakog hektara dobije se oko 90.000 kilograma krastavaca, što je 20 odsto veći prinos od uobičajenog. Najveći primjerci među svemirskim krastavcima su teški i do 1,5 kilograma", rekaoje profesor Li.
Naučnici na Zapadu su prilično oprezni kada je riječ o najavama poljoprivredne revolucije u svemiru.
Naime, kineski naučnici su, za razliku od kolega sa Zapada, manje otvoreni u svojim istraživanjima, a Li i njegovi saradnici još nisu objavili rezultate koji bi potkrijepili tvrdnje o “svemirskim usjevima” visokoga uroda i bogatog ukusa.
Galerija
Bonus video:
