Zamislite da živite u bronznom ili kamenom dobu i želite da ostavite utisak na člana društva visokog ranga. Vjerovatno biste mu poklonili nakit, ali to ne bi bilo dovoljno.
Precizno izrezbarena i vješto ukrašena jaja pronalažena su u grobnicama mediteranskih i bliskoistočnih članova elite koji su živjeli prije od oko 2.500 do 500 godine prije nove ere. Ta otkrića su za arheologe podjednako uzbudljiva i zbunjujuća - ko ih je pravio i kako su dospjela u ruke drevnog plemstva i zašto baš jaja?
Kako bi “riješili slučaj”, tim arheologa i kustosa detaljno je pregledao ukrašene ljuske jaja koja se nalaze u kolekciji Britanskog muzeja koja obuhvata pet odlično očuvanih nojevih jaja. Svih pet jaja pronađeno je u Izidinoj grobnici u Vulciju, koju je 1839. godine, otkrio brat Napoleona Bonaparte, princ Lisjen.
Grobnica koja je okvirno datirana u 600 godinu prije nove ere, bila je ispunjena i drugim luksuznim predmetima poput zlatnog nakita i bronzanog posuđa.
Svih pet nojevih jaja je obojeno, a u četiri od pet ugravirane su i šare geometrijskih obilka, motivi životinja i vojnika.
Ostaci ukrašenih nojevih jaja pronađeni su na još desetak drugih mjesta, uglavnom grobnica, širom Sredozemlja i Bliskog istoka.
Kako bi pratili porijeklo jaja, naučnici su koristili izotopsku analizu - tehniku kojom se inače ispituju kosti i zubi, samo ovoga puta, ispitivali su ljuske jaja. Istraživači su pretpostavljali da su jaja napravili asirske i feničanske zanatlije, što je analiza i potvrdila, ali je i dodatno otkrila da jaja pronađena u jednoj grobici dolaze iz nekoliko različitih regiona. To ukazuje na mnogo složeniji lanac snabdijevanja, nego što se ranije mislilo. I to ne bilo kakvog snabdijevanja - nego trgovine luksuznim objektima.
Skeniranje elektronskim mikroskopom je takođe otkrilo da su graverari koristili mnoštvo alata i tehnika, što govori o velikom naporu i vještini koja je bila potrebna za pravljenje ovih ukrašnjih jaja.
Bonus video:
