Je li Kristofor Kolumbo bio zaista iz Đenove, današnje Italije? Ili je bio Španac? Ili je, kao što sugerišu druge teorije, bio Portugalac, možda Grk ili čak Poljak?
Nepoznatost oko porijekla poznatog istraživača mogla bi se riješiti za pet mjeseci jer su međunarodni naučnici u srijedu počeli s analizom njegovih DNK ostataka, čime se nadaju identifikovati njegove korijene, prenosi Hina.
Zaključak analize očekuje se u oktobru.
O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. vijeka zna se malo. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro prije 515 godina učinjen je 2003. kada su DNK analize (DNA) potvrdile da su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali zaista Kolumbove.
Nakon tog nalaza je grupa istraživača sa Univerziteta u Granadi, koja sprovodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna ni vjerodostojna pa je zahtijevala veliku količinu genetičkog materijala.
"Tajna" Kolumbovog porijekla
U međuvremenu je nauka napredovala velikim koracima. José Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Univerziteta u Granadi, kaže kako je došlo do "radikalnog poboljšanja" u DNK analizi pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.
"Primao sam desetke agresivnih e-mailova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem 'tajnu' Kolumbovog porijekla", rekao je voditelj projekta Lorente na online konferenciji za medije.
"Da smo barem još prije 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalno potrebne uslove", dodao je.
Kosti mu putovale koliko i on
Istraživači trenutno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a takođe i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Diega, koji su u lošem stanju.
Ti ostaci će biti poslani na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji pa u laboratorije u Meksiku i SAD-u, premda se istraživanje koordinira iz Granade.
"Postupak rada će tako biti nezavistan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima kako bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom, iznijećemo na sto zaključke", objasnio je Lorente.
On vjeruje u opšte prihvaćenu teoriju prema kojoj je Kolumbo bio Đenovljanin, ali dodaje da je cilj projekta rješavanje nekih "zagonetki i kontradikcija" u istorijskoj priči i dobijanje "što je moguće veće količine informacija kako se više ne bi moglo raspravljati" o porijeklu Kristofera Kolumba.
Kao uvod u taj posao, Univerzitet u Granadi je u srijedu ugostilo naučnike, što je Lorente nazvao "prvim svjetskim sastankom Kolumbovih istraživača", koji su iznijeli razne teorije o njegovom porijeklu.
Prekookeanska putovanja istraživača u ime španske monarhije od 1492. do 1504. godine otvorila su vrata evropskoj kolonizaciji Amerika, koje su Evropljani tada nazivali "Novim svijetom".
Kolumbo je umro 20. maja 1506. gdje je bio pokopan u samostanu u španskom gradu Valladolidu, premda je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Iz Valladolida su mu ostaci premješteni prvo u Sevilju pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na koncu ponovo vraćeni u Sevilju.
Bonus video:
