Crni petak – kontroverzna jagma za popustima

U istraživanju digitalnog udruženja "Bitkom“, više od dvije trećine ispitanih izjavilo je da trenutno pažljivije razmišlja o tome šta im je zaista potrebno

2765 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Visoka inflacija natjerala je Njemce da manje troše.

Ipak, sudeći po anketama, to se ne odnosi na takozvanu "Crnu nedjelju“ uključujući i "Crni petak“.

Istovremeno, zaštitnici potrošača upozoravaju na zamke.

Cijene se porede kako bi se našla najjeftinija moguća ponuda – to je moto koji ove godine specijalno važi za većinu potrošača u Njemačkoj. A to je zato što visoka inflacija mnoge ljude tjera da dobro razmisle prije nego što nešto kupe.

U istraživanju digitalnog udruženja "Bitkom“, više od dvije trećine ispitanih izjavilo je da trenutno pažljivije razmišlja o tome šta im je zaista potrebno. Ljudi takođe navode da su sve više u potrazi za specijalnim ponudama i akcijama popusta.

"Ljudi u Njemačkoj hoće da paze na to koliko troše, a mnogi to stvarno i moraju da rade. "Crni petak" (Black Friday) i Sajber-ponedeljak (Cyber Monday) vjerovatno nikada nijesu bili važniji za potrošače nego u ovoj 2022. godini opterećenoj inflacijom“, kaže za DW generalni direktor "Bitkoma" Bernhard Roleder.

Internet cvjeta na račun običnih prodavnica

To znači da će i ove godine tokom "Sajber-nedjelje“, od 21. do 28. novembra, prodaja nastaviti da raste, naročito preko interneta. Prema sopstvenim istraživanjima, trgovinsko udruženje HDE procjenjuje da će onlajn-trgovci u Njemačkoj u petak i sljedećeg "Sajber-ponedjeljka“ obrnuti 5,7 milijardi eura. To odgovara povećanju od nevjerovatnih 22 procenta u odnosu na prethodnu godinu.

"Uspješna priča ’Crnog petka’ i ’Sajber-ponedjeljka’ se nastavlja, čak i pod sadašnjim teškim uslovima i uprkos lošem raspoloženju potrošača. Mnogi kupci upravo sada kreću u lov na povoljne cijene i žele da iskoriste ponude“, kaže zamjenik generalnog direktora HDE Štefan Tromp.

Međutim, ova pretpostavljena jagma za jeftinim cijenama na internetu će vjerovatno biti na štetu običnih prodavnica u gradskim centrima: konkurencija "Amazona", "Zalanda" ili "Ibeja" već godinama otežava život radnjama i robnim kućama i šoping-molovima.

To je i jedan od razloga za ponovnu nelikvidnost lanca robnih kuća "Galerija Karštat Kaufhof". Njihova internet-stranica je ovih dana crno-bijela, sa ponudama za "Crni petak" – kako bi mušterije pazarile kod njih, dakle u onlajn-ponudama robnih kuća.

Prema "Bitkomu", skoro polovina ispitanih želi da kupuje onlajn na "Crni petak", između ostalog i zato što tako lako mogu da porede cijene. Samo pet odsto navodi da u petak želi da krene u lov po običnim prodavnicama i gradu.

Dok se kreditna kartica ne užari

U međuvremenu, zaštitnici potrošača upozoravaju na zamke. Tako njihova podružnica iz Bremena čak govori o "šoping ludilu" – sa navodnim ponudama za uštedu dok se kreditna kartica ne užari.

"Malo je vjerovatno da će se baš sada dobiti najbolja cijena u godini. Iskustvo je pokazalo da se cijene podižu nedjeljama unaprijed da bi potom namamili ljude velikim popustima“, kaže Katja Nonenkamp-Kluting iz centra za savjetovanje potrošača u Bremenu. Stoga bi, dodaje, navodnim ponudama iz snova trebalo pristupiti sa zdravim skepticizmom.

Još jedan dobro poznati trik koji koriste onlajn-trgovci jeste mjerenje popusta prema preporučenim maloprodajnim cijenama proizvođača. Međutim, te cijene se obično uopšte ne primjenjuju na proizvode, a stvarne cijene su niže i u normalnim vremenima.

Zaštitnici potrošača stoga savjetuju da se ostane hladne glave.

"Kada mame veliki popusti, umije da prestane logično razmišljanje“, kaže Nonenkamp-Kluting i stoga savjetuje: "Ne dozvolite da budete izloženi pritisku. Vrijeme trajanja ponude ili trake koje pokazuju nivoe zaliha često su samo marketinška strategija koja vas tjera da izvršite brzu i možda nepromišljenu kupovinu.“

Poznata prednost onlajn-porudžbina je zakonski obavezna opcija vraćanja u roku od dvije nedjelje. Ali, čak i tu vrijedi pročitati ono sitno na dnu – zato što je vraćanje robe često povezano s troškovima koji mogu da budu relativno visoki, posebno ako je trgovac u inostranstvu.

Bonus video: