Nekada simbol podjele, danas grad kulture

Berlin je obnavljan u nekoliko navrata, a od samih početaka arhitekte su imale maksimalnu slobodu u planiranju i restauriranju. Zahvaljujući burnoj i nesretnoj prošlosti, Berlin još uvijek ima prostora za eksperimente u arhitekturi

12738 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Berlin je jedna od najvećih kulturnih prijestonica Evropa u kojoj živi stotine hiljada ljudi iz cijeloga svijeta.

Ovaj multikulturalni grad nekad je bio simbol podjela, a danas je jedinstveni centar različitosti, brojnih znamenitosti, središte evropske klupske scene i moderne arhitekture... Već na prvi pogled biće vam jasno kako je glavni grad Njemačke ostavio bolnu prošlost daleko iza sebe i izrastao u metropolu vrijednu divljenja.

Berlin zaista ima sve, od modernih arhitektonskih zdanja, zaštićenih znamenitosti, kulturnih spomenika, multikulturalne gastronomije do prepoznatljivih i maštovito uređenih kafića i klubova. Berlin nije samo najveći, već je i najzeleniji njemački grad. Oni koji ga posjećuju kako bi napunili baterije i vrijeme provodili u mirnom okruženju mogu da biraju između brojnih parkova, vrtova i dvorišta.

Tiho mjesto koje izaziva strahopoštovanje i jedan od najvažnijih simbola grada svakako je Berlinski spomenik žrtvama Holokausta. Tamo stoji 2.711 kamenih blokova različitih dimenzija kao podsjetnik na šest miliona Jevreja čiji su se životi ugasili pod Trećim Rajhom.

Berlin je obnavljan u nekoliko navrata, a od samih početaka arhitekte su imale maksimalnu slobodu u planiranju i restauriranju. Zahvaljujući burnoj i nesretnoj prošlosti, Berlin još uvijek ima prostora za eksperimente u arhitekturi.

Zgrada parlamenta, Rajhstag, tokom istorije bio je središte i prvi parlament Svetog Rimskog Carstva, Sjeverne Njemačke Konfederacije i Trećeg Rajha do 1933. godine. Iako se posjete ovoj impozantnoj i možda najvažnijoj građevini moraju najaviti, kada jednom stignete tamo moći ćete uživo posmatrati rasprave i rad čuvenih njemačkih poslanika.

ostaci berlinskog zida
foto: Shutterstock

Uz Berlinski zid, možda i najpoznatiji simbol grada su trijumfalna Brandenburška kapija. Poznatija kao Vrata mira, nekad je simbolizovala veličinu i moć pruskog kraljevskog dvora, a s padom Berlinskog zida postaje simbol ponovnog ujedinjenja Njemačke. Radi se o jedinim preostalim od nekadašnjih 18 gradskih vrata i ulaza u grad.

”Niko nema namjeru da podigne zid”

Ove riječi ušle su u istoriju kao jedna od najvećih laži koje su izašle iz usta političara. Nekoliko nedjelja kasnije, 13. avgusta 1961. godine, počelo je dizanje barikade od bodljikave žice između tadašnjeg sovjetskog dijela i savezničkih zona. Nedugo nakon toga krenulo je i zidanje Berlinskog zida, simbola totalitarizma i apsolutnog ograničavanja slobode, pod budnim okom policije. Područje Zapadnog Berlina tada je razdvojeno od ostatka Njemačke Demokratske Republike, sve do 9. novembra 1989. kada je zid napokon srušen i time obilježen kraj Hladnog rata između Istoka i Zapada.

Čekpoint Čarli je još jedan poznati simbol Hladnog rata, a ujedno i granični prelaz iz jednog Berlina u drugi. Danas Berlinski zid privlači milione posjetilaca godišnje, iako je dobar dio zida nestao. Još se jedan dio građevine nalazi u memorijalnom centru Bernauer štrase što je dodatno popularizovalo tzv. “Zidne obilaske”. East Side Gallery je poznati dio zida koji se proteže na više od hiljadu metara, kompletno je ukrašen grafitima i služi kao svojevrsna galerija umjetnosti na otvorenom.

Berlin je danas jedan od najmultikulturalnijih gradova u svijetu jer je dom stanovnicima koji potiču iz čak 180 zemalja. Doseljenici decenijama obogaćuju njemačku svakodnevicu svojim kulturnim nasljeđem, religijama i običajima.

Zbog francuskog uticaja na ulicama ćete primijetiti mnoge ljupke radnje i restorane koji pripremaju tradicionalna francuska jela. Berlin je drugim kulturama poželio dobrodošlicu u skrivenim vrtovima grada, baš poput italijanskog renesansnog vrta koji podsjeća na brežuljke Toskane, engleskog vrta koji okružuje prekrasnu kolibicu te orijentalnog vrta koji predstavlja islamsku kulturu svojim tradicionalnim vrtlarskim motivima.

Klupska scena za svačiji ukus

Berlinska klupska scena jedna je od najpoznatijih u svijetu, a njeni mnogobrojni barovi, pabovi i klubovi poznati su kao mjesta apsolutne slobode, tehno muzike i hedonizma. Onoliko koliko je Berlin zanimljiv danju, neki okruzi i mjesta otkrivaju svoje čari tek kad se spusti noć. Domaće stanovništvo i raspoloženi turisti u predveče će se preseliti u obližnje kafiće i planirati večernji izlazak ili naprosto uživati u pivu i pogledu na šarenu ulicu.

U Berlinu ne postoji čudno obučeni prolaznik, preglasna omladina ili prešarena modna kombinacija. Ovdje je sve dozvoljeno. Neke od najpoznatijih klabing stanica nalaze se i u ulicama poput Kolvicplac i Helmholdtplac gdje možete čuti najraznovrsniju muziku i uživati u genijalno uređenom ambijentu.

putnikofer.hr

Bonus video: