Bojite se klovnova? Niste jedini. Koulrofobija ili strah od klovnova poznat je fenomen.
Istraživanja pokazuju da je ovaj strah prisutan i kod odraslih i kod djece u različitim kulturama. Ipak, dosad ga naučnici nisu dobro razumjeli zbog nedostatka istraživanja.
Premda su brojna moguća objašnjenja fobije iznijeta u akademskoj literaturi, niti jedna studija nije posebno istraživala njeno porijeklo, prenosi N1.
Sofi Skori sa Univerziteta Južni Vels i tim naučnika krenuli su u otkrivanje razloga zbog kojih se ljudi boje klovnova i razumijevanje psihologije koja stoji iza toga. Takođe su htjeli istražiti koliko je strah od klovnova čest kod odraslih i sagledati razmjere straha, piše Science Alert.
Žene se boje klovnova više nego muškarci
Da bi to učinili, osmislili su psihometrijski upitnik za procjenu prevalencije i ozbiljnosti koulrofobije. Upitnik o “strahu od klovnova” ispunilo je 987 osoba iz raznih zemalja u dobu od 18 do 77 godina.
Više od polovine ispitanika (53,5 odsto) reklo je da se klovnova barem donekle boji, a pet odsto reklo je da ih se “izuzetno boji”.
Zanimljivo je da je ovaj postotak koji ima ekstremni strah od klovnova, nešto veći od onog za mnoge druge fobije poput životinja (3,8 posto), krvi/injekcija/povreda (3,0 posto), visine (2,8 posto), vode ili vremenskih nepogoda (2,3 posto), zatvorenih prostora (2,2 posto) i letenja (1,3 posto). Takođe su otkrili da se žene više boje klovnova nego muškarci. Razlog za ovu razliku nije jasan, ali odražava nalaze istraživanja o drugim fobijama kao što je strah od zmija i pauka.
Takođe su otkrili da se koulrofobija smanjuje s godinama, što se opet poklapa s istraživanjem drugih strahova.
Porijeklo straha
Sljedeći korak bio je da se istraži porijeklo straha ljudi od klovnova. Naknadni upitnik dobilo je 53,5 odsto onih koji su prijavili barem određeni stepen straha od klovnova.
Nova pitanja odnosila su se na osam objašnjenja za porijeklo ovog straha:
- Jeziv ili uznemirujući osjećaj zbog šminke klovnova zbog koje ne izgledaju baš kao ljudi. Sličan odgovor se ponekad vidi kod lutaka ili manekenki
- Prenaglašene crte lica klovnova odaju direktan osjećaj prijetnje
- Klovnovska šminka skriva emocionalne signale i stvara neizvjesnost
- Boja klovnovske šminke podsjeća na smrt, infekciju ili krv, a izaziva gađenje ili izbjegavanje
- Nepredvidivo ponašanje klovnova stvara nelagodu
- Strah od klovnova naučio je od članova porodici
- Negativni prikazi klovnova u popularnoj kulturi
- Zastrašujuće iskustvo s klovnom
Zanimljivo je da su otkrili da je posljednje objašnjenje, da je osoba imala zastrašujuće lično iskustvo s klovnom, odabralo najmanje ljudi. To pokazuje da samo životno iskustvo nije dovoljno objašnjenje zašto ih se ljudi boje.
Nasuprot tome, negativni prikazi klovnova u popularnoj kulturi mnogo su snažnije doprinijeli koulrofobiji. To je razumljivo budući da su neki od najistaknutijih klovnova u knjigama i filmovima osmišljeni da budu zastrašujući – poput Penivajza, jezivog klovna iz romana “To” iz 1986. Stivena Kinga.
Međutim, neki se ljudi boje Ronalda Mekdonalda, maskote lanca brze hrane, a on ne bi trebalo da plaši. Ovo sugeriše da možda postoji nešto bazičnije u izgledu klovnova što uznemiruje ljude.
Zapravo, najjači faktor koji su identifikovali bili su skriveni emocionalni signali što sugeriše da za mnoge ljude strah od klovnova proizlazi iz toga što im se ne mogu vidjeti izrazi lica zbog šminke. Ne možemo vidjeti njihova “prava” lica i stoga ne možemo razumjeti njihovu emocionalnu namjeru.
Tako, na primjer, ne znamo imaju li namrgođenu ili namrštenu obrvu, što bi značilo ljutnju. Nemogućnost otkrivanja o čemu klovn razmišlja ili što bi sljedeće mogao da učini, čini neke od nas nervoznima kada smo u njihovoj blizini.
Ovo istraživanje pružilo je neke nove uvide u to zašto se ljudi boje klovnova – ali ostaje još pitanja.
Na primjer, ako šminka koja maskira emocije izaziva strah, stvaraju li isti takav efekat i ljudi koji imaju lica oslikana kao životinje? Ili postoji nešto specifičnije u vezi sa šminkom klovnova što podstiče taj strah? Ovo će biti tema daljeg istraživanja, navode autori istraživanja objavljenog u časopisu Frontiers in Psychology.
Bonus video:
