Zbog čega nova verzija čepa na odvrtanje mora biti snažno pričvršćena za prsten na ambalaži?

Ideja je bila da se suzbije zagađenje. Odvojeni čepovi, navodno, češće dospijevaju u prirodu i zagađuju zemljište, rijeke i okeane

7487 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Čep na odvrtanje u subotu puni 135 godina. Patentirao ga je Britanac Den Rajlends i od tada je bez zamjerke obavljao svoj posao da jednostavno i pouzdano zatvara tečnost u flašu ili drugu ambalažu. Odskora, to nije tako.

Čep od 3. jula u Evropskoj uniji mora da bude snažno pričvršćen za flašu i to izluđuje mnoge potrošače. Prosipaju svašta po sebi, od jugurta do ulja, bilo iz zakačenog čepa ili dok pokušavaju da ga ipak odvoje.

Dakle, lako odvojiv čep je u ilegali. Zbog čega tačno su zakonodavci naredili da mora biti snažno pričvršćen za prsten na ambalaži?

Ideja je bila da se suzbije zagađenje. Odvojeni čepovi, navodno, češće dospijevaju u prirodu i zagađuju zemljište, rijeke i okeane.

Stručnjk za ambalažu Visoke škole Kempten, Markus Prem, ocjenjuje da su evoluciju čepa nametnuli "čisti aktivizam" i "pranje savjesti," a da opipljivijeg rezultata neće biti.

"Donosi li to išta planeti ili barem Evropi? Neće," rekao je Prem agenciji dpa. "Industriji je nametnut trošak u milijardama eura za nove mašine, a sve za efekat koji nije mjerljiv."

Njemačko udruženje veleprodavaca napitaka je na upit potvrdilo da su proizvođači morali da ulože novac da izađu u susret novom zakonskom zahtjevu. "Računamo na trošak mjeren milionima," navelo je udruženje.

Sa druge strane, organizacija punjača mineralne vode je navela da "nema podataka o većim problemima" pri prilagođavanju proizvodnje.

Drugim riječima, troškovi i komplikacije se razlikuju od slučaja do slučaja.

Pritom, čepovi u Evropi i SAD, za razliku od Azije, nemaju skoro nikakvu ulogu u zagađenju, naveo je Prem. "Trebalo je na nečem drugom da se angažujemo, ako već želimo nešto da promijenimo."

Prema njegovoj ocjeni, mnogo je važniji razvoj reciklaže i cirkulacije materijala. "Mnoge oblasti nadalje za povezivanje i pakovanje koriste teško razgradiv sintetički materijal."

Kao pozitivan primjer izdvojio je PET flaše. Flaše od polietilenskog tereftalata i stakla se već recikliraju po stopi od skoro 99 odsto.

"Problem takozvanog literinga (zagađivanja) je, dakle, u Njemačkoj bio uveliko eliminisan i prije evropskog zakona," rekao je Prem.

On je odbacio tezu da će se potrošači vremenom navići na nove čepove, onako kako su se navikli na protjerivanje plastičnih kesa ili slamki.

Naravno, dodao je, postoje i drugi načini zatvaranja ambalaže, poput metalnih zatvarača uobičajenih na staklenim pivskim flašama.

"Nema, međutim, jednostavnijeg i lakšeg načina od prostog odvrtanja čepa," rekao je Prem.

Bonus video: