Pijani razuzdani varvari koji goli jurišaju na Rimljane? Da li su Kelti zaista bili to ili matrijarhalna društva sa prefinjenom umjetnošću i razvijenom trgovinom? Četiristo osamdeset tri zlatnika – najveće otkriće keltskog zlata u 20. vijeku. Neprocjenjiv nalaz za istraživače Kelta i vrijedan plijen za lopove koji su novembra 2022. uspjeli ukrasti novčiće iz Muzeja Kelta i Rimljana u Manhingu, Bavarska.
U pljački dostojnoj Holivuda, prekinuli su internet i telefonske veze u okolini, te su odnijeli zlatnike bez aktiviranja alarma.
Lopovi su uhvaćeni, a suđenje je počelo u utorak (21. januar), no pronađeno je svega oko 500 grama od originalnih 3,7 kilograma zlata. Pretpostavlja se da je ostatak zlata pretopljen.
To predstavlja veliki gubitak vrijednog svjedočanstva o istoriji Kelta, oblasti o kojoj još mnogo toga ne znamo, a mnoga pitanja su i dalje sporna i misteriozna.
Domovina Kelta
Iako se Kelti često povezuju s Velikom Britanijom, gdje je njihovo nasljeđe snažno, zahvaljujući i lingvističkim tragovima, njihovo porijeklo zapravo potiče iz oblasti koja se proteže od sjeveroistočne Francuske preko Njemačke do Češke.
Najraniji arheološki dokazi o Keltima potiču iz Halštata u Austriji. Nalazi datiraju iz oko 700. godine prije nove ere, iako se smatra da je keltska kultura počela da se razvija još u drugom milenijumu prije nove ere.
Iako je tačno kretanje Kelta sporno, proširili su se na veći dio Francuske i sjeverne Španije, dosežući Balkan i oblast Crnog mora, kao i Anadoliju (današnja Turska) na istoku.
Što se tiče Britanskih ostrva, termin „Kelti“ ušao je u upotrebu u 18. vijeku kako bi opisao predrimske civilizacije na tim prostorima, no naučnici se i dalje spore u kojoj mjeri ih treba smatrati dijelom šire kontinentalne keltske zajednice.
Kako se izgovara „Celti”?
Da li je „kelti“ ili „selti“?
Danas se oba izgovora koriste i nalaze u raznim rječnicima. Bez obzira na izgovor, ime „Celti“ potiče od Grka, koji su u 6. vijeku prije nove ere došli u kontakt s keltskim plemenima i nazvali ih „Keltoi“ ili, na nekim mjestima „Galati“. Rimljani su koristili termine „Galli“ ili „Celtae“, gdje se na početku čulo „k“.
Izgovor se kroz vijekove mijenjao između ova dva načina, a danas je češći onaj sa „k“.
Pitanje izgovora može se izbjeći jednostavnim osvrtom na mnoga raznorodna keltska plemena, poput Insubra u sjevernoj Italiji, Boja u centralnoj Evropi ili Helveta u Švajcarskoj.
Jer, ono što se često naziva jednim prostim imenom zapravo je skup nekoliko stotina lingvistički i kulturno povezanih plemena koja su postojala tokom otprilike dvije hiljade godina!
Stvarno varvari?
Alkoholičari, nepristojni varvari koji su u bitku često jurišali nagi i obojeni u plavo i zbog najmanje uvrede sjekli glave?
Tako zvuče mnogi opisi Kelta iz pera grčkih i rimskih pisaca. No, ti autori nisu bili baš neutralni – često su Rimljani ratovali s Keltima.
Sami Kelti nisu ostavili pisanu istoriju. Međutim, prefinjeni nakit, ukrašeni mačevi i drugi artefakti pronađeni na keltskim grobljima ukazuju na kompleksna društva i napredne tehnike obrade metala, dok apstraktni prikazi i graciozne linije govore o složenoj simbolici i naprednoj umjetnosti.
Ratnici prije svega?
Čitaoci popularnog francuskog stripa „Asteriks“ možda zamišljaju Kelte, čiji su dio bili i francuski Gali, kao vječne ratnike, u stalnim bitkama protiv Rimljana.
Iako su Kelti učestvovali u ratovima, i defanzivno i ofanzivno, procvjetali su zahvaljujući razvijenoj trgovini u centralnoj Evropi, uglavnom zahvaljujući kontroli riječnih tokova.
To su pokazala i iskopavanja kod Hojneburga, keltskog utvrđenog grada iz Gvozdenog doba na jugozapadu Njemačke, koji je bio dom za oko deset hiljada stanovnika. Tamo su pronađeni luksuzni mediteranski proizvodi poput grčkog vina, italijanskog zlata i španskog posuđa.
Novija iskopavanja na Britanskim ostrvima svjedoče o usevima i držanju stoke.
Keltski jezik je živ!
Kako su zvučali Kelti?
Iako to ne možemo znati tačno, nekoliko keltskih jezika i dalje postoji u dijelovima Velike Britanije i Francuske. Ovo uključuje velški, irski, škotski gelski, kornijski i bretonski. Ostali keltski jezici su izumrli.
Grčki i rimski autori opisuju keltska plemena kao ona koja govore misterioznim, zagonetnim načinom, a informacije su se prenosile usmeno, a ne pisano.
Matrijarhat... možda
Druidi, vrsta keltskih religijskih vođa, bili su odgovorni za ovo usmeno predanje. Oni su mogli biti muškarci ili žene – za koje se smatra da su imali visoke društvene položaje.
Oprema za borbu pronađena u grobovima sugeriše da su žene takođe služile kao ratnice.
Stari DNK iz nedavnih iskopavanja u Britaniji čak ukazuje da su neka keltska društva mogla biti matrijarhalna, iako je potrebno više dokaza.
Bonus video:
