Ugroženi mužjaci žaba s nekonvencionalnim pristupom podizanju mladunaca „rodili“ su 33 male žabe u Velikoj Britaniji, u sklopu hitne misije za spas te vrste od razorne gljivične bolesti, prenosi Bi-Bi-Si.
Punoglavci južne Darvinove žabe razvijaju se unutar glasnih kesa svojih očeva i „rađaju se“ kroz njihova usta kao malene žabe.
Očevi koji brinu o mladuncima prešli su nevjerovatno putovanje od 11,000 kilometara brodom, avionom i automobilom do Zoološkog vrta u Londonu sa svog udaljenog ostrva blizu južne obale Čilea.
Ove žabe je prvi otkrio Čarls Darvin 1834. godine. Konzervatori ističu da držanje populacije ovih žaba u zatočeništvu kupuje vrijeme za ovu vrstu dok se ulažu napori da se njihov šumski dom ponovo učini bezbjednim.
Amfibijska hitridiomikoza je gljivična bolest koja je pogodila najmanje 500 vrsta vodozemaca, čineći je jednom od najrazornijih zaraznih bolesti poznatih nauci.
Godine 2023, istraživanja su potvrdila prisustvo smrtonosne hitrid gljivice kod južnih Darvinovih žaba u šumama Parka Tantauko u južnom Čileu. Ove žabe su posebno osjetljive, a praćene populacije su se smanjile za 90 odsto u roku od godinu dana.
U oktobru prošle godine, konzervatori iz Zoološkog vrta u Londonu locirali su populaciju bez prisustva gljivice. Zadatak je bio izazovan – ne samo da su žabe veoma male, već su i izuzetno dobro kamuflirane, stapajući se sa mahovinom u svom staništu.
Putovali su u posebno dizajniranim, klimatski kontrolisanim kutijama na dugoj i složenoj ruti: šest sati brodom, 15 sati vožnje do glavnog grada Čilea, Santjaga, i završnim letom do Hitroua.
Svaki potpuno razvijeni mužjak, težak manje od 2 g i dug ispod 3 cm, nastavio je da nosi male punoglavce sve dok nisu doživjeli metamorfozu i postali male žabe.
Ben Tepli, kustos za vodozemce u Zoološkom vrtu u Londonu, rekao je: „Ovo je prelomni trenutak u našem radu na zaštiti Darvinove žabe od razornog uticaja hitrid gljivice.
„Uspješno podizanje ovih žabica od strane roditelja snažan je simbol nade za ovu vrstu i ističe šta sve može da se postigne kada konzervatori sarađuju.“
Andres Valensuela Sančez, istraživač u ZSL-ovom Institutu za zoologiju, dodao je: „Ove žabe nisu samo ključne za budućnost svoje vrste, već nam pomažu da bolje razumijemo kako da se borimo protiv hitrid gljivice i zaštitimo druge vodozemce širom svijeta.“
Bonus video:
