Upoznajte Veroniku.
Ova trinaestogodišnja krava rase švajcarsko smeđe goveče živi u selu Neč u podnožju Koruških Alpa, na jugu Austrije. Farmer je drži kao kućnog ljubimca, a Veronika se slobodno kreće po livadi koliko god želi i uživa.
Kao i mnogi kućni ljubimci, voli da joj se češkaju leđa. Ako u blizini nema ljudi, nema problema — Veronika sama poseže za četkom ili štapom i češka se.
Time je postala prva krava kod koje je zabilježena upotreba predmeta kao alata na sopstvenom tijelu.
Štaviše, kada joj je ponuđena četka za pod, Veronika je koristila obje strane — u zavisnosti od toga koji dio tijela želi da počeše.
To se smatra „višenamjenskom upotrebom alata“, ponašanjem koje je do sada naučno zabilježeno samo kod šimpanzi u centralnoj Africi (i kod ljudi).
Ponašanje Veronike su zabilježili i analizirali Alis Auersperg i Antonio Osuna-Maskaro sa Univerziteta za veterinarsku medicinu u Beču. Rezultate su objavili u novoj studiji u časopisu Current Biology 19. januara 2026. godine.
Prava krava ili vještačka inteligencija?
Auersperg, stručnjakinja za ponašanje životinja i inovacije, objavila je knjigu na tu temu februara 2025. Nakon toga, zatrpale su je poruke ljudi koji su tvrdili da su primijetili inovativna ponašanja kod svojih kućnih ljubimaca, mačaka ili ptica.
Jedan snimak joj je, međutim, posebno privukao pažnju. Na njemu se vidi smeđa krava koja koristi stare grabulje da se počeše po leđima, u idiličnom austrijskom selu.
Ona i Osuna-Maskaro su otputovali u to selo, Neč, u Veronikin dom, da provjere da li je snimak autentičan. Jer, u doba kada je vještačka inteligencija svuda prisutna — ko može da garantuje da ta krava stvarno postoji?
„Nikada ne možemo vjerovati pukoj anegdoti“, kaže Auersperg. „Mogu se napraviti dipfejk snimci, ili je reč o snažno istreniranom ponašanju.“
Zato su odlučili da kravu koja koristi alat vide sopstvenim očima.
Ispostavilo se da je Veronika i te kako stvarna. Njen vlasnik, Vitkar Vigele, ranije je kao kućnog ljubimca držao i Veronikinu majku. Sada je Veronika ta koja glasno muče čim ugleda Vigelea kako dolazi.
Krava bira različite krajeve četke za različite namjene
Auersperg i Osuna-Maskaro provodili su vrijeme sa porodicom Vigele, posmatrajući Veroniku u akciji, i sve to uz mnogo štrudli od jabuka.
Posle nekoliko dana, Auersperg se vratila u Beč, ali je Osuna-Maskaro ostao u selu nekoliko nedelja, tokom kojih je sproveo 70 eksperimenta sa kravom.
U njima je Veronika iznova pokazivala višenamjensku upotrebu alata koristeći četku za pod koju joj je istraživač davao.
„Veronika je više voljela kraj sa vlaknima nego dršku — koristila ga je dva i po puta češće“, rekao je Osuna-Maskaro za DW.
Taj kraj, sa čekinjama, koristila je da dugim, širokim pokretima češe zadnji dio tijela i gornje djelove leđa.
„Ali povremeno je koristila i dršku“, kaže istraživač. „U početku smo mislili da je to greška. Međutim, ispostavilo se da je i taj kraj koristila smisleno — za češanje djelova tijela gdje je koža mekša i osjetljivija, poput vimena, pupčane kožne rese i stomaka.“
Kada je koristila dršku, Veronika je menjala i način pokreta — više je bockala nego što je vukla alat.
„Prosto pretpostavljamo da su krave glupe“
Osuna-Maskaro kaže da je upoznavanje Veronike bilo „intenzivno iskustvo“.
„Krave se ponekad ponašaju pomalo kao mačke", kaže on. „Nisu kao psi, koji vam odmah prilaze. Morate da zadobijete njihovo povjerenje.“
Ali zašto baš jedna krava u ruralnoj Austriji pokazuje ponašanje koje ranije nije primećeno — ili bar nije naučno zabeleženo — ni kod jedne vrste goveda?
Prvo, istraživači ponašanja životinja nisu obraćali mnogo pažnje na krave.
„Veronika ne pripada nekoj egzotičnoj vrsti kod koje bismo očekivali upotrebu alata“, kaže Auersperg. „Krave su domaće životinje koje su pripitomljene prije 10.000 godina. Ima ih svuda oko nas. Prosto pretpostavljamo da moraju biti glupe jer su stoka.“
Međutim, Veronikina sposobnost korišćenja alata ukazuje na to da su ljudi možda ozbiljno potcijenili krave. Auersperg i Osuna-Maskaro ne vjeruju ni da je riječ o usamljenom slučaju.
„Ne mislimo da je Veronika goveđi Ajnštajn“, kaže Auersperg.
Ona i njen kolega smatraju da su presudne bile Veronikine životne okolnosti.
„Za razliku od gotovo svake druge krave na planeti, Veronika se ne drži radi proizvodnje mleka ili mesa, već je voljeni kućni ljubimac“, kaže Auersperg.
Prema riječima njenog vlasnika, Veroniki su bile potrebne godine vežbe sa štapovima da bi usavršila korišćenje alata za češanje. Većina krava ni ne doživi 13 godina.
„Ona je kućni ljubimac, imala je bogato okruženje, mnogo predmeta oko sebe sa kojima je mogla da se igra i omogućen joj je izuzetno dug život“, kaže Auersperg.
„Nemamo apsolutno nikakav dokaz da su krave glupe životinje", dodaje ona. „To što ove sposobnosti nisu primijećene možda ima veze sa načinom na koji se prema njima ophodimo.“
Možda bismo viđali više krava koje koriste alate — kada bismo im dali više slobode da lutaju i istražuju svijet oko sebe. Kao Veronika...
Prirodni životni vek goveda kreće se između petnaest i trideset godina. Svjetski rekord drži čuvena Velika Berta, krava koja je kod svog domaćina u Irskoj živela čak 48 godina i devet mjeseci.
Razlika između prirodnog životnog vijeka i onog u industriji je drastična: goveda koja se uzgajaju radi mesa žive jednu-dvije godine - i onda idu na klanje. Krave muzare u prosjeku žive između četiri i šest godina. Bikovi za priplod mogu doživjeti oko pet godina.
Bonus video:
