Književnik optužen da je koristio AI za pisanje romana

Telison Oreljen upravo je dobio nagradu Prix du Roman Fnac - prvu od književnih nagrada koje se dodjeljuju tokom sezone - za roman "Ili ovo ili smrt"

319 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Francuska književna scena našla se u središtu skandala nakon što je Telison Oreljen, književnik rodom sa Haitija i predstavljen kao nova književna senzacija, optužen da je za pisanje svog prvog romana koristio vještačku inteligenciju (AI), piše BBC.

Oreljen (38) upravo je dobio nagradu Prix du Roman Fnac - prvu od književnih nagrada koje se dodjeljuju tokom sezone - za roman “Ili ovo ili smrt”.

On je takođe ušao u uži izbor za najprestižnije godišnje nagrade za književnost na francuskom jeziku, Goncourt i Renaudot, koje bi uskoro trebalo da budu dodijeljene.

Međutim, ove sedmice je malo poznata grupa pod nazivom Balance ton Claude iznijela tvrdnje da je knjiga “gotovo u potpunosti” napisana uz pomoć vještačke inteligencije, što je autor negirao.

“Testirali smo nekoliko odlomaka, iz različitih djelova rukopisa, i svaki put dobili isti rezultat: 100 odsto AI”, navela je grupa na mreži X.

Prema navodima grupe, čije članstvo nije poznato, analiza je obavljena programom Pangram, za koji tvrde da je “ubjedljivo najprecizniji”, uz gotovo zanemarljivu mogućnost greške.

Oreljen, koji je rođen na Haitiju, a 2010. godine se preselio u Montreal, odmah je negirao optužbe.

“Oduvijek sam volio stvaranje i književnost. Ne vidim zašto bih osjećao potrebu da koristim mašinu”, rekao je za list Liberation i dodao da zajedno sa svojim izdavačem “priprema dokumentaciju” kojom će dokazati da je knjigu autentično napisao.

Izdavačka kuća Grasset takođe je stala u njegovu odbranu, navodeći da su optužbe “užasno uvredljive prema piscu sa izuzetnom životnom pričom”, čije je “stvaralaštvo originalno i snažno”.

Roman govori o učitelju koji bježi od nasilja bandi na Haitiju i o njegovim avanturama prije nego što konačno stigne u Kanadu, gdje ponovo otkriva “pravo da diše bez straha”.

Kritičari Pangrama i drugih AI detektora tvrde da su nepouzdani - različiti programi često daju različite rezultate nakon analize istih tekstova.

Ovi alati zapravo ne znaju ko je ili šta je napisalo određeni tekst. Umjesto toga, traže obrasce koji se često pojavljuju u tekstovima generisanim vještačkom inteligencijom, ali se isti obrasci mogu pojaviti i u ljudskom pisanju.

Istraživanja su pokazala da AI detektori mogu pogrešno označiti tekst koji je napisao čovjek kao sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, ali i propustiti tekst koji je zaista proizvela AI, naročito ako je naknadno uređivan ili parafraziran.

Neki takođe tvrde da su ti programi zasnovani na standardizovanom jeziku - engleskom ili francuskom - pa zato ne mogu precizno da tumače tekstove koji koriste dijalekte iz mjesta poput Kariba.

Međutim, grupa Balance ton Claude tvrdi da je dokazano da Pangram pogrešno označi tekst generisan vještačkom inteligencijom samo jednom na svakih 24.400 analiza.

Najnoviji detektori više ne upoređuju tekst sa drugim tekstovima kako bi utvrdili da li je došlo do plagiranja. Umjesto toga, analiziraju vjerovatnoće i statističke podatke kako bi utvrdili da li određeni jezički obrasci ukazuju na upotrebu AI.

Pogledajte još: