Slovenci kafu više neće kuvati u "džezvi", nego u "kavniku", ako se prihvati predlog koji je dobio Institut za slovenski jezik, u okviru svog poziva ljubiteljima jezika da im šalju sugestije kako učestale tuđice da zamijene domaćim izrazima.
Ljubitelji novih riječi predložili su i zamjenu za ventilator, koji bi se, ako ta inovacija uđe u rječnik, zvao "vrtiljator", piše ljubljanski list "Dnevnik.
U Institutu za slovenski jezik Fran Ramovš uvjereni su da je jezik živa stvar i da svako za to zajedničko dobro može dati svoj doprinos i pozivaju ljubitelje jezika da im i dalje šalju svoje predloge koji će se jednom možda i odomaćiti u jeziku jer će ih ljudi prihvatiti, piše "Dnevnik".
Jednim od očeva današnje "slovenščine" smatra se Primož Trubar, protestantski reformator iz 16. vijeka. On je među prvima umjesto starog izraza Kranjci počeo da govori o Slovencima, a štampao je i prve knjige na slovenskom jeziku, ali su one bile pune tuđica pa je u svojim spisima narod zvao "folk", a jezik "špraha" prema njemačkom jeziku, prenosi N1.
Germanizama se slovenski počeo oslobađati tek u 19. vijeku, kada je u njega ušlo mnogo prilagođenih izraza iz ruskog jezika, a nešto i iz hrvatskog.
Za riječi koje "mirišu" na hrvatski, a normalno su se koristile u prvoj polovini 20. vijeka u štampi i službenoj komunikaciji, danas se smatra da su posuđenice koje jezikoslovci zovu "hrvatizmi", a nastoje da ih zamijene.
Tako je, na primjer, "doprinos" u književno korektnom modernom slovenskom postao "prispevek", a umjesto "oklijevati" treba reći "omahovati". Isto tako umjesto "i tako dalje" treba reći "in tako naprej", a za "ja smatram" umjesto "jaz menim" u školi se može dobiti i jedinica.
Još uvijek se u kolokvijalnom slovenskome goste možete pozdraviti sa "dobrodošli" jer "dobroprišli", ako bi se doslovno prevelo na slovenski, zvuči nespretno. Ipak, kao jezično korektniji izraz preporučuje se "pozdravljeni".
Bonus video:
