Hepatitis A ili epidemični hepatitis je mnogo poznatiji kao zarazna žutica. To je akutna upalna bolest jetre uzrokovana malim RNK virusom koji se prenosi fekalno-oralnim putem. Veoma često zarazna žutica prođe bez teže kliničke slike, tj. pacijent je preboli na nogama. Međutim, savjet ljekara je da se zarazna žutica mora propratiti, jer može izazvati oštećenja jetre koja mogu trajati dugi niz godina. Zarazna žutica je poznata i kao “bolest prljavih ruku”, pa su mjere opreza jednostavne - redovno pranje ruku, posebno nakon nužde, pranje voća i povrća, izbjegavanje vode čija se ispravnost ne provjerava...O zaraznoj žutici, njenom liječenju i komplikacijama govori izabrani ljekar dr Zorica Merdović.
“Hepatitis A je prilično zarazna bolest koja može da se javi sporadično, a posebno u uslovima pogoršanja sanitarnih prilika, nakon poplava i drugih prirodnih katastrofa i epidemijskih pojava. Javlja se u svim djelovima svijeta, ali se uz povremene epidemije češće pojavljuje u slabije razvijenim i nerazvijenim zemljama, uglavnom na području Afrike, Bliskog i Dalekog istoka, Južne i Srednje Amerike. Zarazna žutica može da se javi i u sasvim normalnim uslovima, a prošle godine u Crnoj Gori zabilježeno je nekoliko slučajeva ovog oboljenja”, kaže dr Merdović.
Način prenošenja
“U prenošenju virusa hepatitisa A osnovnu ulogu ima feko-oralni put prenosa i zato se ova žutica zove ‘bolest prljavih ruku’. Prenošenje je uslovljeno svježim fekalnim prisustvom na jagodicama prstiju, pa je zato prenos znatno olakšan kod onih osoba koje ne peru ruke sapunom. Djeca su najpodložnija ovoj zarazi. Tada je zarazna bolest obično blažeg oblika i kraće traje. Pojava virusa zavisi od sanitarnog stanja okoline, higijenskih navika i veličine grupa u okolini kao što su vrtići, škole i porodice. Za razliku od zemalja nižeg higijenskog standarda, hepatitis A se u razvijenim zemljama poboljšanjem socijalnih i ekonomskih uslova života javlja u kasnijem životnom dobu. Bolest može da se prenese i zagađenom vodom. Tada se hepatitis obično javlja u obliku masovnih epidemija eksplozivnog karaktera, a zahvaćene su sve starosne dobi. Hepatitis A virus može da se širi i zagađenim hranom. Obično se radi o namirnicama koje ne prolaze termičku obradu ili je ona nedovoljna, na primjer sirove ili nedovoljno termički obrađene školjke koje potiču iz kontaminirane vode. Zagađenje nastaje poslije kasnijih kontakata pa je važno da se kontrolišu osobe koje rade s hranom. Čovjek je jedini rezervoar virusa hepatitisa A, a oboljeli može da zarazi druge osobe u početnoj i u akutnoj fazi bolesti”, objašnjava naša sagovornica.
Kako prepoznati bolest?
“Vrijeme koje prođe od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma bolesti traje od dvije do četiri nedjelje. Simptomi bolesti su: temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina i povraćanje, a ponekad i proliv. Kada temperatura padne, koža i bjeonjače postaju žute, urin taman, a stolica svjetlija. To je znak da je jetra povećana. Nakon jedne do dvije nedjelje simptomi bolesti nestaju, ali potpuni oporavak traje duže (od četiri do šest nedjelja). Bolest obično prolazi spontano i nikad ne prelazi u hronični oblik. Ipak, hepatitis A može da uzrokuje zastoj žuči, što može da potraje nekoliko mjeseci. Opisano stanje obično se riješi najkasnije za godinu dana. Hepatitis A može da bude i okidač za oblik autoimunog hepatitisa koji se pogrešno smatra hroničnim. Mali je broj pacijenata kod kojih se bolest naglo pojavi, a teški oblik može da ošteti jetru. Uočeno je da se teški, fulminantni hepatitis A sa sve većom učestalošću javlja kod intravenskih zavisnika. Znakovi bolesti zavise od stanja oboljelog, ali i od životne dobi u kojoj se infekcija javila. U dječjem uzrastu, naročito u prvim godinama života, bolest je blaga i često prolazi neprimjećeno. Međutim, infekcija u kasnijem periodu može da primi teži oblik bolesti.
Osnovni simptomi
“Zarazna žutica počinje postepeno. U toku nekoliko dana pacijent počinje da osjeća da je bolestan, gubi energiju, apetit, osjeća gađenje i dobija laku groznicu. Zatim slijedi osjetljivost na dodir i povećanje jetre, dolazi do izvjesnog bola u desnom gornjem dijelu trbuha i najzad oko petog ili šestog dana, žutica počinje. Stomačno-crijevne nelagodnosti takođe mogu biti prisutne uz povraćanje i proliv. U početku postoji blago žutilo bjeonjača i nepca (subikterus). Žutica se pojačava i najizraženija je od 10. do 12. dana. Tada su koža i vidljive sluzokože intenzivno žute. Osjeća se jak svrab kože koja je nadražena žučnim kiselinama. I dalje se osjeća slabost i muka, ali se temperatura normalizuje. Jetra je uvećana i bolna, a često i slezina”, navodi ljekarka.
Laboratorijske pretrage
“Laboratorijski nalazi uvijek kada je žutica aktuelna pokazuju povišene vrijednosti jetrenih enzima (AST, ALT), što je znak oštećenja jetrenih ćelija, ali i povišeni bilirubin. Tokom akutne infekcije imuni sistem oboljelog stvara antitijela IgM anti-HAV koji se u krvi zadržavaju narednih 6 do 12 mjeseci od pojave prvih simptoma bolesti. Prisustvo IgG anti-HAV u serumu je pokazatelj preležanosti hepatitisa A ili imuniteta stečenog vakcinisanjem protiv hepatitisa A. Virus se može izolovati iz stolice oboljelog, ali se ovo najčešće ne radi. Dovoljan je nalaz iz krvi”, kaže dr Merdović.
Liječenje zarazne žutice
“Liječenje je simptomatsko i sastoji se u snižavanju tjelesne temperature, održavanju elektrolitske ravnoteže, mirovanju i dijetnoj ishrani. U slučaju težeg oblika bolesti, osoba se smješta u jedinicu intenzivnog liječenja. Bolest prolazi spontano, a prelaz u hronični oblik bolesti nije zabilježen”, kaže naša sagovornica.
Komplikacije su izuzetno rijetke
“Hepatitis A uzrokuje kratkotrajnu infekciju. Jetra se liječi od nekoliko nedjelja do nekoliko mjeseci, regeneracijom. Obično virus ne izaziva nikakve dugoročne probleme ni komplikacije. Međutim, prema zvaničnim podacima, 10% do 15% osoba sa hepatitisom imaće neke simptome tokom narednih šest do devet mjeseci. Rijetko se hepatitis dešava kod pacijenata sa akutnim zapaljenjem jetre, što može biti fatalno ili zahtijevati transplantaciju jetre. Takođe, izuzetno mali broj djece ima tešku formu bolesti sa znacima popuštanja funkcije jetre što je praćeno dramatičnim tegobama koje brzo odvedu dijete u dječju bolnicu (poremećaj svijesti do kome, potpuna nemogućnost uzimanja tečnosti i hrane…). Tada se malo šta može učiniti, jer jetra ubrzano i neumitno propada, ali je ovo kod djece stvarno rijetkost. Trudnice su u opasnosti od ove bolesti jer u prvom tromesječju zbog nje može doći do anomalija ploda, a kasnije može doći do prijevremenog porođaja ili smrti ploda”, upozorava dr Merdović.
Prevencija
“Osnovna prevencija hepatitisa A je ista kao i kod drugih crijevnih oboljenja. To je stvaranje uslova za redovno sprovođenje mjera lične higijene i higijene okoline - pranje ruku, pravilno odlaganje otpadnih materija, osiguranje zdravstveno ispravne vode i hrane. Bolest može da se spriječi i vakcinisanjem koje se preporučuje putnicima u endemska područja, medicinskom osoblju, osoblju i štićenicima u centrima cjelodnevne njege, osobama koje učestvuju u procesu proizvodnje hrane, osobama koje rade u komunalnim preduzećima (na poslovima odvoza đubreta i poslovima vezanim za kanalizaciju) i osobama s nekim hroničnim bolestima jetre”, savjetuje naša sagovornica.
Da li su ukućani oboljelog u opasnosti?
Kada oboljeli od hepatitisa A stigne kući treba se pridržavati savjeta ljekara, ali i voditi računa o pranju ruku i besprijekornoj higijeni toaleta. Virus se izbacuje stolicom, pa je stvarno najvažnije detaljno pranje ruku. Ako se higijenske mjere detaljno i revnosno sprovode nema opasnosti od širenja bolesti na ukućane.
Zaštita jetre
Ukoliko imate hronični hepatitis, postoje koraci koje možete preduzeti da biste zaštitili jetru. Izbjegavajte alkohol, jer može izazvati dodatna oštećenja jetre. Posavjetujte se sa svojim ljekarom prije uzimanja bilo kakvih ljekova ili dodataka, jer neki su teški za jetru. Najvažnije je redovno praćenje stanja jetre. Gledajući bilo kakve promjene na jetri, vi i vaš ljekar možete biti bar korak ispred virusa.
Bonus video:
