Velike, crne oči i krajevi usana izvijeni na gore, kao da se stalno smješka. Teško je zamisliti da tako slatka životinjica na sebe može da navuče bijes i neprijateljstvo. Ali evropska leteća vjeverica (Pteromys Volans) u Finskoj nije samo trn u oku zemljoposjednicima i urbanistima, već i protivnicima Evropske unije.
EU-smjernice o staništima životinja, naime, štite životni prostor letećih vjeverica, a to su ekonomski vrijedne šume. Šumarska industrija zaslužna je za petinu finskog izvoza. Mnogi zemljoposjednici evropske mjere zaštite životinja doživljavaju kao nepoželjno miješanje u interne poslove. A urbanisti su ljuti jer vjeverice žive sve bliže gradova i ometaju građevinske projekte.
"Kada ljudi u Finskoj govore o letećoj vjeverici, onda se uopšte ne radi o životinjama – oni je više koriste kao simbol. Kao simbol moći Evropske unije nad ljudima“, kaže za DW Marit Jokinen. Ta naučnica sa Univerziteta u Helsinkiju proučava odnos između ljudi i vjeverica.
(Nove) nepremostive barijere za vjeverice
Bez obzira na to što je evropska leteća vjeverica zaštićena vrsta, njena populacija se u posljednjih deset godina smanjila za 40 odsto. Njen najveći neprijatelj su ekonomski interesi, prije svega, interesi drvne industrije.
Ta životinjica veličine ljudskog dlana ima između prednjih i stražnjih nogu kožice prekrivene krznom koje se šire poput padobrana kada skaču sa stabla na stablo. Ali na zemlji su spore i trome – i zbog toga su lak plijen za druge životinje koje se njima hrane.
Sa sječom i krčenjem čitavih šuma za te životinje nastaju nepremostive barijere. Ali njihova sudbina u Finskoj ne nailazi na pretjerano saosjećanje. U medijima se predstavljaju pojedini, ekstremni slučajevi u kojima se leteće vjeverice okrivljuju za blokiranje nekih građevinskih projekata i objavljuju tekstovi pod senzacionalističkim naslovima tipa: "Leteće vjeverice kradu božićnu čaroliju" ili "Leteća vjeverica može da preusmjeri i autoputeve".
Glodari s lošim imidžom
Jedan novi projekat pod imenom LIFE koji se finansira novcem EU trebalo bi da popravi imidž, a time i položaj zaštićenih vjeverica u Finskoj. Trebalo bi ga da ga sprovede državno preduzeće "Metsähallitus" koje upravlja državnim šumama. Projekat je zamišljen tako da se te plahe životinje mogu posmatrati putem lajv-strima i da se u okviru njega pokuša da se zemljoposjednici uključe u planiranje zaštićenih staništa, a ne da se s njima vodi rat.
Juho Korvenoa posjeduje njive i šume na jugu Finske. On učestvuje u projektu LIFE i pristao je na to da neke šumske površine u njegovom posjedu ostanu netaknute kako bi se vjeverice zaštitile. On smatra da je do poboljšanja imidža letećih vjeverica još dalek put i da oni koji tu životinju žele da zaštite još moraju mnogo da nauče. A ekološki aktivisti upravo to sada i pokušavaju. I bez obzira na to, traže da se strože regulišu zaštićena područja za leteće vjeverice.
Trenutno je zemljoposjednicima ostavljeno na izbor koliko će stabala ostaviti za vjeverice. Andrea Santangneli sa Univerziteta u Helsinskiju smatra da ih ostavljaju suviše malo i da nadležne vlasti nedovoljno kontrolišu taj proces. „Mislim da bi to trebalo jasno i generalno regulisati, umjesto da se to ostavlja na izbor zemljoposjednicima“, kaže on u razgovoru za DW.
U Finskom šumarskom institutu tvrde, štaviše, da zemljoposjednici namjerno obaraju stabla koja bi bila savršeno stanište za vjeverice kako se one ne bi tamo naselile.
Vjeverice mogu i da podignu cijenu nekretnina
Eija Hurme, voditeljka projekta LIFE, vjeruje pak da se iza postupaka zemljoposjednika ne krije loša namjera, već da je prije riječ o ignorisanju problema. Ona zato zajedno sa svojim timom prikuplja podatke o letećim vjevericama. Kako se radi o životinjama koje su aktivne noću, to baš i nije jednostavan zadatak. Zato im u tome pomažu psi tragači. Njihova trenerka, Tanja Kerpela, objašnjava nam da se psi vode tragom vjeveričijeg izmeta i tako im pomažu da dođu do informacija o stvarnoj veličini populacije.
U Espou, drugom najvećem gradu u Finskoj, živi oko 800 vjeverica. Taj grad važi kao uspješan model povezivanja ekologije i urbanističkog planiranja. Tamo leteće vjeverice nisu simbol stranog uplitanja u finske poslove. Lokalno stanovništvo na njih je ponosno. Štaviše, cijena neke nekretnine može da poraste ako se ispostavi da na zelenim površinama u blizini nje žive leteće vjeverice. To znači, ukazuje Eija Hurme, da kupci mogu da budu sigurno da ta stabla neće biti oborena i da će i u budućnosti imati šumu pred kućom.
Bonus video:
