"Kapitalizam je u krizi i ne zna šta da radi", poručuje slovenački filozof Slavoj Žižek.
Komentarišući krizu u Grčkoj on kaže da u medijima dominiraju tri priče, a to su njemačka, nacionalistička grčka i humanitarna.
Gostujući na HRT-u, Žižek je rekao da je njemačka priča rasistička i da se zasniva na tome da su Grci lijeni i da su previše trošili, dok je grčka priča nacionalistička i govori da je ovo nova njemačka okupacija, samo umjesto tenkova koriste banke.
"Najogavnija" po Žižeku je humanistička priča, koja govori kako su djeca u Grčkoj gladna i bolesna, da nemaju ljekova i da se Grčka time pokušava predstaviti kao zemlja trećeg svijeta.
Žižek upozorava da je Grčka neka vrsta eksperimenta kapitalizma i da je moguće da je "sudbina Grčke sudbina svih nas".
Occupy Europe
Obučen u majicu "Occupy Europe" Žižek u intervjuu u emisiji "Nedjeljom u 2", kaže da je "Occupy Wall Street" jako bitan jer tjera na razmišljanje, iako Žižek priznaje da to ne znači da će se doći do rješenja.
"Odgovori 20. vijeka ne vrijede", kaže Žižek.
Po Žižeku "Occupy" pokret nema problem masovnosti, jer je i u Egiptu samo nekoliko procenata stanovništva pokrenulo protest i odredilo njegovu dinamiku.
Posljedice Arapskog proljeća nisu za Žižeka neočekivane, već je neočekivan bio sam pokret, jer je bio po prirodi sekularan i građani su tražili demokratizaciju.
Međutim taj potencijal je uništen unutrašnjom borbom, pa zato u Egiptu sada vlada vojska koja ima ekonomsko-političku moć, a Muslimanska braća posjeduje dominantni ideološki kurs.
Ipak, Žižek podvlači da se u Egiptu nešto pokrenulo u odnosu na diktaturu Mubaraka jer se desila svojevrsna eksplozija civilnog sektora pa su na ulice izašli sindikati, žene, studenti...
Mora se početi misliti od nulte tačke
"Ljubljanski div" tvrdi da je danas marksista onaj koji se buni protiv reprodukcije problema kroz ponuđena rješenja aktuelne krize u Evropi.
Žižek upozorava da ono što se danas dešava jeste posljedica duboke krize i da se kapitalizam ne može ograničiti u okviru "welfare state" (odnosno država blagostanja) te da se mora početi misliti od nulte tačke.
Od svoje nacije treba tražiti više, i treba biti strožiji prema njoj, kaže on.
Žižek kaže da je protiv podjele na "good i bad nation", te da kao što dobar otac mora da bude strožiji prema svom sinu, tako i pripadnik neke nacije mora biti strožiji prema svojoj nego sa drugima.
Brejvik nije lud
Norveški masovni ubica Anders Brejvik nije lud čovjek, vrlo konzistentno razmišlja.
On je s jedne strane antisemit, ali na Bliskom istoku podupire cionistički projekt. Imamo paradoks cionističkog antisemitizma. On nije izuzetak, kaže Žižek.
"Ono što me rastužuje jest da neki politički elementi u Izraelu prihvaćaju tu igru", rekao je Žižek.
Zanimljiva vremena
"Na mnogim nivoima se približavamo nultoj tački", poručuje Žižek navodeći da živimo u zanimljviim vremenima.
Logika kapitala ne može da ide u nedogled, a "sistem postaje lud" navodeći primjer Marka Zukerberga i Fejsbuka koji je za godinu, dvije postao milijarder što pokazuje da se izgubila i minimalna veza između bogatstva i onoga što se uradilo.
"Na mnogim nivoima se približavamo nultoj tački", poručuje Žižek navodeći da živimo u zanimljviim vremenima.
"Nailazi nova epoha filozofije i drago mi je što sam ja dio toga", zaključuje Žižek.
Kulturna globalizacija
Kao tri po njemu najznačajnija pisca Žižek je istakao Samjeula Beketa, Franca Kafku i Andreja Platonova, a ističe je da je recimo "Rammstein" jedna od rijetkih muzičkih zanimljivh pojava nakon 70-ih godina.
"Sve ostalo je nezanimljivo".
Globalizacija je omogućila malim nacijama da istaknu svoju umjetnost kao što recimo novi talasi rumunskog, tajlandskog i iranskog filma, kaže Žižek ističući da je kulturna globalizacija velika šansa za male nacije.
"Od kulturne globalizacije će najviše patiti zemlje drugog stepena poput Francuske", poručuje filozof.
Bonus video:
