BBC

Ukoliko bismo odnose Srbije i Kosova posljednjih mjeseci posmatrali kao jedan bezoblični balon, samit 29. aprila u Berlinu mogao bi da ponudi - novi, konkretni oblik tog balona.

U intenzivnih 40 dana zimus stali su - glasanje o članstvu Kosova u Interpolu, pisma Donalda Trampa, povećanje taksi na srpsku robu i usvajanje zakona koji mogu da dovedu do vojske Kosova.

Ako se tu umetnu i povučena priznanja Kosova, svi ovi događaji i odluke 'ispumpali' su pregovarački potencijal Beograda i Prištine.

Više od četiri mjeseca kasnije, stručnjaci sa kojima je BBC na srpskom razgovarao vide razgovore u glavnom gradu Njemačke kao priliku za promjenu kursa. Ali ne samo u politikama pregovarača, koliko u većem uključivanju zemalja EU.

„Ne vjerujem da će sastanak biti prilika da se dođe do krajnjeg rješenja, ali će izazvati potpunu promjenu kursa u načinu vođenja dijaloga i postizanja sporazuma", kaže Đeraćina Tuhina, dopisnica iz Brisela za RTK i Radio Slobodna Evropa.

„Najvažniji elemenat ove konferencije jeste da je ko-organizator francuski predsjednik, koji je do sada predstavljao kočnicu za bilo kakve korake u procesima proširenja EU."

Erik Gordi, profesor političke sociologije na Univerzitetskom koledžu u Londonu, naglašava da je za dijalog bitna i odlazeća uloga Federike Mogerini koja „jako želi da se postigne sporazum".

Promjena kursa, ali Evropske unije

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron biće domaćini konferencije u Berlinu.

Pozivnice su dobile zemlje zapadnog Balkana, ali i Hrvatska, Slovenija i predstavnici Evropske komisije.

„Na konferenciji 29. aprila se očekuju najviši predstavnici tih zemalja", rekao je portparol njemačke vlade za novinsku agenciju DPA.

Glavna tema razgovora će, dodao je, biti stabilnost i povoljan razvoj regije.

Međutim, Tuhina za BBC na srpskom kaže da će „dijalog i budući sporazum između Srbije i Kosova biti fokus cijelog skupa."

„Sve što će se dešavati nakon Berlina, uključujući i retoriku svih strana, Srbije, Kosova i Evropske unije, biće direktno povezano sa onim što će se razgovarati iza zatvorenih vrata".

• Trampim školu i vizu za Kosovo
• Upoznajte prodavce lažnih vesti sa Kosova
• Zašto se baš sada govori o podeli Kosova

I ona podvlači veliku ulogu Francuske, koja se, misli, na ovaj način priključila dijalogu Beograda i Prištine, ali i čitavog Balkana.

„U EU procesima ništa ne može da se preduzme bez zajedničkog stava Francuske i Njemačke.

„Stoga je važno da je Makron pristao da bude domaćin skupa. Zato nije slučajno da je napravio selekciju zvanica, od EU članica pozvane su samo Hrvatska i Slovenija, neposredni evropski susjedi našeg regiona."

Dodaje da će se tek u junu čuti zvaničan stav Francuske oko za Kosovo jako važne, vizne liberalizacije.

Kosovo i Srbija: Šta se dešavalo zimus

• 20. novembar - Posle drugog kruga glasanja Kosovo nije uspelo da obezbedi dvotrećinsku većinu i četvrti put ostalo bez članstva u ovoj međunarodnoj policijskoj organizaciji
• 21. novembar - Kosovo je u povećalo deset puta porez na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine - sa 10 na 100 odsto
• 2. decembar - Solomonska ostvra povukla priznanje Kosova
• 7. decembar - Madagaskar povukao priznanje Kosova
• 14. decembar - Kosovski parlament usvojio je tri zakona kojima se stiču uslovi da se Bezbednosne snage Kosova (BSK) transformišu u oružane snage
  

Poruka za Federiku Mogerini

Samit u Berlinu dolazi neposredno prije isteka mandata šefici evropske diplomatije Federiki Mogerini.

„Federika Mogerini želi uspješno da napusti mjesto (moderatora u dijalogu)", kaže Gordi.

„Problem je što Njemačka ne podržava njenu inicijativu".

I Tuhina se slaže da je sastanak prilika da se stavi do znanja „Federiki Mogerini da je njena politika vođenja dijaloga doživjela krah".

„Počev od hermetičkog zatvaranja procesa i odbijanja da zemljama članicama da bilo kakve informacije oko toga o čemu se razgovara, sve do njene posredne podrške ideji razgraničenja bez prethodnih konsultacija sa članicama. Čak i nakon što su neke važne države poput Njemačke bile otvoreno protiv ovakvog rješenja."

Donald Tramp i takse na srpsku robu

Pored odnosa prema Mogerini, Gordi daje još četiri glavne stavke, koje su bitne za one koji se spremaju za sastanak u Berlinu.

1. Javno mnjenje na Kosovu protivi se sporazumu
2. Desnica je u Srbiji preuzela opoziciju što je Aleksandru Vučiću ograničilo prostor za fleksibilnost u pregovorima
3. Glavni međunarodni predvodnik sporazuma su u posljednje vrijeme bile SAD, ali se Donald Tramp sada više okrenuo svojim problemima i izbjegavanju zatvora
4. Tarife izgledaju kao obična taktika, Kosovo će ih povući kada misle da zauzvrat dobijaju nešto bolje. Sukob oko tarifa je naučio je Hašima Tačija da može da dobije prednost u razgovorima ukoliko podstakne eskalaciju sukoba

(Ne)promijenjeni stavovi

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj, izjavio je da u Berlin putuje sa nepromijenjenim stavom o nastavku dijaloga sa Beogradom i korekciji granica.

Prema njegovim riječima, pominjanje korekcije granica bilo je greška i dobro je što je, kako kaže, ta tema prevaziđena.

„Diskusije o teritoriji su pogrešne. Dobro je da je to prevaziđeno, a mi ni ne pokušavamo da tu temu održimo živom", rekao je Haradinaj, a prenijela je prištinska Gazeta Expres.

Upitan o odnosu sa šeficom evropske diplomatije Federikom Mogerini, koja će takođe biti prisutna u Berlinu, Haradinaj je rekao da, što se nje tiče, nema problem, već sa temema koje je ona pokretala.

• Tri prepreke za Briselski sporazum
• „Komunikacija Beograda i Prištine nikad nije prekidana"
• Podela Kosova: Karte na stolu

Sam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da predstojeći razgovori sa predstavnicima kosovskih Albanaca u Berlinu, na inicijativu Njemačke i Francuske, „nemaju nikakve veze sa bilo kakvim rješenjem Kosova" već da će teme sastanaka biti pitanje taksi i eventualnog nastavka dijaloga sa Prištinom.

Vučić je za izdanje lista Alo kazao da „nikakvo rješenje nije na ni vidiku".

„Ja moram da kažem da ne razumijem. Uvijek sam poštovao kancelarku Merkel i predsjednika Makrona. Siguran sam da su pametniji od mene i da će nešto da smisle. Ja u ovom trenutku ne razumijem kako i o čemu da razgovaram sa Prištinom."

Šta izlazi iz balona

Đeraćina Tuhina misli da će se poslije Berlina „zauvijek pokopati ideja razgraničenja".

„Predsjednici Tači i Vučić će najvjerovatnije promijeniti retoriku oko ovog pitanja odmah poslije Berlina, isto kao što su je promijenili u julu 2018.

„Tada je, nakon predsjedničke runde u Briselu, odjednom počelo da se govori o razgraničenju."

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk