BBC u Pojasu Gaze: Kampovi preplavljeni pacovima i rane koje ne zacjeljuju

„Tokom ratnih sukoba, često dolazi do uništavanja vodovodne i sanitarne infrastrukture, a to je nešto što je veoma važno za stanovništvo u kontekstu sprečavanja infekcija i prenošenja ovih otpornih bakterija. Efekat po pacijente je katastrofalan“, kaže doktorka Aula Abara, iz Flemingove inicijative sa Imperijal koledža u Londonu.

449 pregleda 1 komentar(a)
Foto: BBC/Yousef al-Mashhawari
Foto: BBC/Yousef al-Mashhawari

U izolovanom odeljenju bolnice Naser u Gazi, teško povređena šestogodišnja devojčica po imenu Rasil leži u krevetu i plače.

Rasil trpi neprestane bolove.

Ima tešku frakturu desne noge, inficirane rane na nogama i ruci, i komad šrapnela zaglavljen u mozgu.

Potrebno joj je hitno presađivanje kože kako bi joj pomoglo u zatvaranju rana.

Ali pre toga, njene rane prvo moraju da počnu da se zaceljuju, a one ne reaguju na antibiotike dostupne u Gazi.

To znači da doktori nemaju drugog izbora nego da ih stalno otvaraju i čiste. Izveli su ovaj postupak više od 20 puta.

Pokraj njenog bolničkog kreveta, Rasilin otac, Mahmud al-Balavi, naginje se da je poljubi.

„Nemoj da plačeš“, kaže joj, ali i njegove oči su pune suza.

BBC/Yousef al-Mashhawari

Rasil je spavala sa porodicom u kampu Al-Mavasi za raseljene Palestince blizu Kan Junisa kad očevici kažu da je izraelski helikopter pogodio njen šator 30. jula.

Njena devetogodišnja sestra Ratil i 20-godišnja rođaka su poginule.

Rasilina majka i brat su bili teško povređeni.

Izraelska vojska tvrdi da nema zapis o udaru u vreme ili na lokaciji ovog napada.

Rasil je sada u bolnici Naser već dva meseca, ali njene rane sadrže bakterije otporne na brojne lekove, kaže Avni al-Džafaravi, doktor iz dobrotvorne organizacije Lekara bez granica, koji je leči.

Do antimikropske otpornosti (AMR) dolazi kad se tokom vremena bakterije, virusi, gljivice i paraziti promene i više ne reaguju na antibiotike pravljene da ih ubiju.

Svetska zdravstvena organizacija to smatra jednom od glavnih pretnji po zdravlje svetskog stanovništva.

Infekcije otporne na antibiotike su teže i skuplje za lečenje i mogu da dovedu do ozbiljnih bolesti, sepse, pa čak i smrti.

„Devojčica će morati da ostane u bolnici duže i stoga će dobiti više infekcija, koje će dodatno otežati njen proces zaceljenja“, kaže doktor Al Džafaravi.

Pogledajte video iz Gaze: Deca između operacija, gladi i bolesti

Ali nisu samo Rasiline povrede te koje ne reaguju na antibiotike.

Doktor Al Džafaravi kaže da sreće visoku stopu infekcija otpornih na antibiotike u svim bolnicama u Gazi.

„Kad su u pitanju brojni sadašnji slučajevi, trudimo se da ih stavimo u izolaciju, u karantin, zato što će bakterije koje nose uticati na čitavu ustanovu na duže staze a to zahteva specijalne mere“, kaže on.

Ono što doktor Al Džafaravi viđa u bolnicama potkrepljuje i najnovija studija, u koju je BBC Svetski servis imao uvid, a koja ukazuje na to da postoji široko rasprostranjena bakterijska otpornost na ključne antibiotike u Gazi.

Istraživači kažu da je njihova 10-godišnja studija, vođena od 2015. do 2025. godine, zasnovana na 80.000 bakterijskih uzoraka sakupljenih iz 11 bolnica, najveća analiza AMR-a ikad sprovedena u Gazi.

BBC/Mahmoud al-Mashharawi

Studija istraživača iz Pojasa Gaze, uz podršku multidisciplinarne grupe istraživača iz Flemingove incijative sa Imperij koledža u Londonu i Američkog univerziteta u Bejrutu, još nije pregledana od stručnjaka, a njeni nalazi su preliminarni.

Autori studije kažu da je situacija u Pojasu Gazi stvorila idealne uslove za širenje infekcija.

„Tokom ratnih sukoba, često dolazi do uništavanja vodovodne i sanitarne infrastrukture, a to je nešto što je veoma važno za stanovništvo u kontekstu sprečavanja infekcija i prenošenja ovih otpornih bakterija“, kaže doktorka Aula Abara, iz Flemingove inicijative sa Imperijal koledža u Londonu.

„Efekat po pacijente je katastrofalan. Pacijenti sa, na primer, inače izlečivim infekcijama mogu da dobiju infekcije koje su teže i neizlečive.

„Kod sasvim teških slučajeva može da dođe do sepse, pa čak i smrti“, dodaje.

Za ranjene u Gazi, jedna posledica ovoga je da mora da dođe do više amputacija kad infekcije pređu na kost.

„U godinama koje dolaze, viđaćete kako slučajevi amputacija rastu svakodnevno, čak i ako rat bude prestao“, kaže doktor Al Džafaravi.

I dalje, kaže, viđa ljude ranjene u izraelskim napadima svake nedelje uprkos primirju uz posredstvo Amerike.

Ministarstvo zdravlja Gaze koje vodi Hamas kaže da je od oktobra 2025. godine kada je počelo primirje poginuo 1.421 Palestinac.

Izraelska vojska osporava te brojke.

Za BBC kažu da „žale ako je na bilo koji način naškođeno civilima" i da „radi na tome da to smanji u najvećoj mogućoj meri.“

Rat u Pojasu Gaze pokrenut je posle napada palestinskih ekstremističkih grupa, predvođenih Hamasom, na Izrael 7. oktobra 2023. godine, kad je poginulo oko 1.200 ljudi, a 251 uzet za taoce.

Od početka rata, u Pojasu Gaze poginulo više od 74.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva za zdravlje, kojim upravlja Hamas.

Ključni element koji je doprineo širenju infekcija je neodgovarajući pristup čistoj vodi i efikasnoj sanitaciji.

Prema Ujedinjenim nacijama, Izrael je uništio ili oštetio skoro 90 odsto vodovodne i sanitarne infrastrukture u Gazi, u šta spadaju i pogoni za desalinizaciju, gasovodi i kanalizacioni sistemi.

Prema izveštaju UN-a iz jula, više od 80 odsto porodica u Gazi nema snabdevanje vodom a i do 70 odsto porodica ne može da dođe do apsolutnog minimuma od šest litara vode koji UN preporučuje po osobi dnevno za pijenje i kuvanje.

Izraelski koordinator za vladine aktivnosti na Teritorijama (Cogat), koji upravlja granicama Gaze, negira ovo, rekavši za BBC da količina vode kojom se snabdeva Gaza premašuje humanitarni prag koji su odredile UN.

Neke lokalne česme sa vodom su ostale čitave, ali većina stanovnika Gaze moraju da sakupljaju vodu sa lokacija za distribuciju.

BBC/Yousef al-Mashhawari

Salem Abu Nahla je među onima koji imaju problema da nabave dovoljno vode svaki dan.

Nekada je bio vlasnik supermarketa i mesare, ali mu je kuća bila bombardovana.

On i njegova žena i troje dece su bili raseljeni šest puta i sada žive u kampu Al-Mavasi.

Salem mora da pešači kilometar da bi pokupio vodu, što mu teško pada jer su mu leđa povređena u nesreći u kojoj je učestvovao kamion za humanitarnu pomoć.

Kaže da ponekad viđa kako izbijaju svađe i tuče na tačkama za distribuciju vode dok ljudi stoje u redovima i čekaju da stignu cisterne sa vodom.

Ponekad se one ne pojave.

Kad se vrati u kamp, sipa vodu u kanister da njegova žena opere sudove.

„To će ti biti dovoljno.

„Nemamo mnogo vode. Možda je više nećemo ni dobiti danas, a možda ćemo morati ponovo da je dovlačimo“, kaže joj on.

Pored oštećenje sanitarnog sistema i nedostatka čiste vode u Pojasu Gaze, sakupljanje otpada je u velikoj meri obustavljeno.

BBC/Yousef al-Mashhawari

Kao posledica toga, smeće i bare sa kontaminiranom vodom nalaze se tik uz gusto naseljenih šatorskih naselja za stanovnike Gaze raseljene iz njihovih domova.

Ova šatorska naselja postala su žestoko preplavljena pacovima i lasicama.

Povremeno ogromni brojevi ovih životinja mogu da se vide kako trčkaraju oko i kroz šatore u kojima žive ljudi.

Anketa koju je u aprilu objavila grupa Site Management Cluster, a na koju se pozivaju agencije UN-a, kaže da su glodari ili štetočine bili često vidljivi na 81 odsto lokacija na kojima sada žive raseljene porodice, što pogađa oko 1,45 miliona ljudi.

Dokumentovani su brojni slučajevi kada su pacovi ili lasice ujeli ljude u snu.

Takvi napadi ne samo da mogu za posledicu da imaju infekcije, već i ozbiljne povrede.

Baselu al-Dahnunu je morala da bude amputirana desna noga ispod kolena pošto su ga napale lasice dok je spavao tokom noći, kaže njegova ćerka Rana.

Rana, koja ima 14 godina, kaže da se probudila jedne noći i zatekla krv svuda po prostirkama na kojima su spavali i teško povređenog oca.

Brzo ga je odvela u bolnicu, ali zbog nestašice medicinske opreme nisu uspeli da mu zaleče ili čak zaviju ranu.

Humanitarne agencije i medicinsko osoblje širom Gaze kažu za BBC da vladaju velike nestašice osnovnih lekova i opreme.

Na kraju su lekari morali da mu amputiraju nogu ispod kolena.

Rana se nada da će njen otac, koji je u šezdesetim i ima i drugih zdravstvenih problema, moći da nastavi život.

„Uz Božiju pomoć, oporaviće se“, kaže ona.

Izraelsko telo Cogat kaže da dozvoljava lekovima da uđu u Gazu bez ikakvih ograničenja, a među njima i antibiotike.

U bolnici Naser, zdravstveno stanje Rasil je kritično.

Pored njene infekcije i potrebe za presađivanjem kože, ona ima i mnogo drugih problema.

Lekari kažu da za sada ne mogu bezbedno da uklone šrapnel iz njenog mozga.

Rasil ne može da hoda i počela je da doživljava epileptične napade.

Tu je i pitanje kako deca kao što je Rasil mogu da se prilagode životima okrenutim naglavačke usled teških povreda i izgubljenih najmilijih.

Stručnjaci UN-a procenjuju da je bukvalno svoj deci u Gazi neophodna hitna psihosocijalna pomoć i nega mentalnog zdravlja.

„Ne radi se samo o tome da je dete povređeno, već je tu i čitava ideja da se život osobe menja“, kaže doktor Al Džafaravi.

BBC/Yousef al-Mashhawari

Za Rasilinog oca, opstanak njegove ćerke je najvažniji.

„Bojim se za moju ćerku ako bude ostala ovde u Gazi, jer može da umre“, kaže Mahmud.

Oko 5.600 dece trenutno čeka medicinsku evakuaciju kako bi bila lečena van Gaze, prema Ministarstvu zdravlja.

Da bi neko bio lečen izvan Gaze, potreban je medicinski uput Ministarstva zdravlja, pristanak zemlje domaćina i odobrenje izraelskih snaga bezbednosti.

Ali opet ima i dobrih vesti za Rasil.

Pošto je čekala čitave nedelje na odobrenje izraelskih vlasti, ona i njen otac su krajem septembra konačno dobili dozvolu da otputuju u Egipat, uz podršku Svetske zdravstvene organizacije, kako bi ona dobila hitnu medicinsku pomoć tamo.

Njen otac kaže da je bila odvedena u bolnicu nadomak Kaira, ali čeka da bude prebačena u jednu sa boljom opremom u samoj prestonici.

On se nada da će Rasil sada moći da dobije lečenje koje joj je neophodno.

Tokom njenog boravka u bolnici Naser, Rasilina rođaka joj je donela lutku na poklon.

Rasil ju je nazvala Ratil, po sestri.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pogledajte još: