Hoze Karlos Kueto,
BBC Mundo,
dopisnik iz Kolumbije
Sve je počelo objavom na Instagramu pre pet godina.
Svetski poznati stručnjak za lokvanje Karlos Magdalena je gledao objave na društvenoj mreži Instagramu kada je naišao na fotografiju čoveka koji pliva među nekoliko džinovskih lokvanja u reci Iniridi, u kolumbijskom departmanu Gvainiji.
Džeremaja Haris, koji je snimio fotografije i vodi rasadnik biljaka u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), nije ni slutio šta je pronašao.
Biljku je identifikovao kao vrstu Victoria amazonica, koja je već dobro poznata nauci.
Međutim, Magdalena, hortikulturista u Kraljevskoj botaničkoj bašti Kju u Londonu, odmah je posumnjao da je reč o nečemu neobičnom.
Poznato prirodno stanište lokvanja vrste Victoria amazonica ne doseže do reke Iniride, u kolumbijskom departmanu Gvainiji, zbog čega se zapitao da li je možda reč o do sada nepoznatoj vrsti.
Magdalena je stupio u kontakt sa Maurisijom Bernalom, kolumbijskim hortikulturistom u Botaničkoj bašte u Bogoti, i njih dvojica su prionuli na posao.
Međutim, pronalaženje vrste za koju se pretpostavljalo da je nova nije bilo nimalo lako.
Bilo je potrebno proučiti satelitske snimke i organizovati istraživanje na terenu, što je potrajalo godinama.
Njih dvojica su otputovali do reke Iniride, do sliva gornjeg toka reke Orinoka, između Kolumbije i Venecuele.
Oslonili su se na pomoć Gustava Mela, pripadnika jedne od starosedelačkih zajednica u tom području, koji zna kako da se kreće mračnim rečnim tokovima kroz prašumu u svako doba dana, bez GPS-a i signala mobilne telefonije.
„On je genije za snalaženje u prostoru, koji se tamo kreće kao da hoda kroz sopstvenu kuću dok su sva svetla upaljena", kaže Magdalena.
Ipak, uprkos pomoći lokalnog stanovništva, u jednom trenutku su skoro izgubili svaku nadu, dodaje Magdalena.
„Skoro je svanulo poslednjeg dana.
„Avion koji je trebalo da nas odveze kući već je zagrevao motore", objašnjava on.
Tokom petodnevne ekspedicije, grupa je pronašla svega dva džinovska lokvanja, ali nijedan nije bio u cvetu.
A onda su imali neverovatnu sreću.
Dublje u poplavljenoj prašumi otkrili su pet džinovskih lokvanja iz roda Victoria.
Jedan od njih bio je u cvetu, što je Magdaleni omogućilo da prikupi materijal neophodan za zvaničnu identifikaciju vrste.
„Bilo je neverovatno. Oči su nam zasijale.
„Bilo je uzbudljivo pronaći ga posle tako dugog putovanja i pet dana potrage", kaže Bernal.
Tim je novu vrstu nazvao Victoria colombiana, a rezultati njihovog istraživanja su nedavno objavljeni u naučnom časopisu Phytotaxa.
Autorsko pravo rada podeljeno je između istraživača i pripadnika starosedelačkih zajednica u tom području.
Pogledajte video: Selfi na Instagramu otkrio novu vrstu džinovskog lokvanja
Zadivljujuća vrsta
Bernal i Magdalena su i dalje očarani njihovim otkrićem.
„Lokvanji iz roda Victoria očaravaju i zadivljuju svakoga ko ih upozna.
„To je spektakularna biljka", kaže Bernal.
Posetio sam ih u Botaničkoj bašti u Bogoti, u Kolumbiji, nekoliko dana posle objavljivanja naučnog rada.
Vode me u laboratoriju.
Bernal pod miškom nosi gomilu fascikli.
Otvara ih i pokazuje mi osušene listove, stabljike i cvetove.
Neki od tih uzoraka se godinama čuvaju u strogo kontrolisanim uslovima.
„Da bismo klasifikovali vrstu Victoria colombiana, uporedili smo ove uzorke.
„Reč je o različitim vrstama iz roda Victoria.
„Tako smo uspeli da je opišemo", kaže Magdalena.
Rod Victoria obuhvata južnoameričke lokvanje i do sada su bile poznate tri vrste: Victoria amazonica, Victoria cruziana i Victoria boliviana.
Njihovi džinovski listovi poznati su po tome što mogu da izdrže izuzetno velika opterećenja, a Magdalena kaže da mogu da dostignu prečnik od čak 2,5 metara.
Lokvanje iz roda Victoria prvi su otkrili zapadni naučnici u 19. veku.
Prvi primerak roda Victoria uzgojen u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je prava senzacija.
„Nazvali su ga Victoria regia (danas Victoria amazonica) po britanskoj kraljici Viktoriji.
„Ljudi su čekali u kilometrima dugim redovima u Londonu da bi ga videli.
„Bilo je to nešto izuzetno, pravo botaničko čudo, kraljica zeljastih biljaka.
„Imao je posebnu auru i egzotičnu privlačnost", kaže Magdalena.
Skoro dva veka kasnije, ovi džinovski lokvanji i dalje zadivljuju kako naučnike, tako i obične ljude.
Bernal uzima primerak amazonske vrste iz bašte i okreće ga.
Na njegovoj donjoj strani nalazi se mreža žila koja, kako Bernal objašnjava, pokazuje kako sama priroda pruža smernice za izgradnju potpornih struktura uz upotrebu što manje materijala, što čak služi i kao nadahnuće arhitektama.
„Pogledajte ove bodlje. One služe da spreče druge vrste da grickaju list", ukazuje Bernal.
Izuzetno otkriće
Ova biljka fascinira Magdalenu još od detinjstva.
Pre oko šest godina bio je deo tima koji je otkrio vrstu Victoria boliviana.
Upravo se spremao da objavi to otkriće kada je na Instagramu video Harisovu fotografiju, na kojoj je, kako se u prvi mah činilo, bila prikazana vrsta Victoria amazonica u reci Orinoku.
„Nisam znao da ta vrsta postoji na tom području.
„Možda je bila neka nova, do tada nauci nepoznata vrsta", kaže Magdalena.
Naučnici mi na računaru pokazuju satelitske snimke koje su koristili za pronalaženje lokvanja.
Prvo se pojavljuje Zemlja, zatim zumiraju na Južnu Ameriku, usredsređuju se na prašumu i uvećavaju jezera.
I eto ih: sitni zeleni biseri na vodi, međusbno povezani.
Magdalena procenjuje da u prirodi postoji između 30 i 50 primeraka vrste Victoria colombiana, što je čini izuzetno retkom vrstom kojoj preti izumiranje.
„To je zabrinjavajuće za vrstu čiji životni vek nije dug kao drveća.
„Mogla bi da bude ugrožena usled klimatskih promena.
„Nivo vode se veoma mnogo i naglo menja, što bi moglo da izazove teške posledice", kaže Magdalena.
Odgovori o svetu
Jedan od izazova u proučavanju ove biljke jeste to što raste na udaljenim i teško pristupačnim mestima: u prašumama koje su podložne velikim poplavama kada dubina vode dostiže do sedam metara, kao i u džinovskim rekama i jezerima u kojima ima mnogo taloga.
Stručnjaci razmatraju različite mogućnosti za očuvanje vrste, kao što su uspostavljanje novih populacija na pristupačnijim mestima unutar teritorija starosedelačkih zajednica.
To bi moglo da doprinese zaštiti vrste, ali i razvoju ekoturizma u lokalnim zajednicama.
Bernal i Magdalena prikupljaju seme da bi uzgajali i proučavali ove biljke u kontrolisanim uslovima.
Pre odlaska, pitam obojicu šta znači ovo otkriće.
„Preci lokvanja iz roda Victoria postojali su ovde još pre nego što se Južna Amerika odvojila od Pangee.
„Preživeli su vreme kada se Amazon ulivao u Tihi okean i bili su svedoci nastanka Anda.
„Već više od 70 miliona godina oni se rađaju i umiru svake godine.
„Usred nepristupačne prašume, u gluvo doba noći, kada nema nikoga da ga vidi, ovaj cvet izranja iz vode, širi miris ananasa i privlači bube", kaže Magdalena.
Ove biljke rastu na toliko zabačenim mestima da Bernal smatra da bi mogle da pomognu u otkrivanju tajni reka Južne Amerike.
„Ako ih detaljno proučavate, možete da pronađete tragove o tome kako je nastao čitav kontinent", kaže kolumbijski naučnik.
„Ljudi nas često pitaju čemu ove biljke služe, odnosno kakvu korist od njih imaju ljudi.
„Ali to nije suština.
„One su milionima godina ostvarivale izuzetne podvige i bile svedoci postojanja dinosaurusa.
„One imaju pravo na opstanak, a mi imamo odgovornost da ih razumemo", dodaje on.
Magdalena smatra da je ovo otkriće ujedno i podsetnik na izuzetan biodiverzitet njegove zemlje.
„To je jedno od čuda zbog kojih je Kolumbija toliko zanimljiva zemlja", zaključuje Magdalena.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Biljke nestaju dva puta brže od životinja
- Biljni džin: Pronađen najveći lokvanj u Kraljevskoj botaničkoj bašti
- Fauna Srbije bogatija za još jednu novu vrstu - pijavicu Dina serbica
- Pomama na internetu: Gledaju cvetanje smrdljive biljke
- Šta su biljke rudari i kako pomažu očuvanju planete
- Zašto kiša miriše tako dobro
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA