Da se ne lažemo, svi smo znali kako će se završiti.
Ali evo male ilustracije: Konzervativci su posljednji put slavili ovako ubjedljivu pobjedu 1987. godine pod Margaret Tačer koja je veselo zamahivala tašnom ka Evropskoj uniji, izvikujući parole poput: „Hoćemo svoje pare nazad!“
Ovog puta se svelo na tri riječi – „Get Brexit Done“. Osim što Bregzit niti je gotova stvar, niti će ići tako brzo.
Da li je znak vremena u kojem živimo to što laži, prekršena obećanja i jedva uvijeni rasizam predstavljaju suštinu politike? Teme obrazovanja, kriminala, beskućništva i zdravstvenog sistema koji je na samrti - ništa od toga kao da nije bitno.
Boris Džonson je prisvojio skoro svaki trik iz repertoara Donalda Trampa. I niko nije trepnuo na to. Džonson će nastaviti da vozi laž kako će izlazak Velike Britanije iz EU biti lagan i brz, kako će trgovinski sporazum već nekako biti sklopljen tokom sljedeće godine. Mali podsjetnik: Kanada i EU su pregovarale o trgovinskom sporazumu punih deset godina.
Pa kako su onda Laburisti ovako zabrljali? Odgovor je jednostavan: Džeremi Korbin. Da li su Laburisti ikada imali lidera koji je toliko izazivao podjele i prezir? Da li je zbilja mislio da može ponovo nešto da uradi istim pričama kao 2017. kada je spriječio apsolutnu većinu za Terezu Mej?
Korbin neće imati izbora, moraće da ode i to će biti njegova posljednja usluga partiji. Već je rekao da više neće predvoditi partiju na izborima – bolje bi bilo da je nije vodio ni na ovim.
Poražavajuće je što su Laburisti poraženi širom svog jezgra – takozvanog crvenog zida. Konzervativci su osvojili mandate u velikim djelovima postindustrijske sjeverne Engleske iako su tamo upravo oni mjerama štednje načinili siromašne još siromašnijima.
Korbinova stranka svaljuje loš rezultat na to što su se izbori vrtjeli oko Bregzita. To je previše jednostavno objašnjenje, posebno jer laburistički lider nije imao jasan stav o Bregzitu. Laburisti su skoro u fronclama i padaju u beznačajnost, otprilike kao Socijaldemokrate u Njemačkoj.
Tužno je što su ovi izbori bili manje izbori, a više takmičenje u nepopularnosti. Ispostavilo se da Džonsona narod najmanje mrzi. Da li iko pri čistoj pameti očekuje da će ispuniti obećanja? Teško, ali birači su se izgleda još više plašili Korbinovih obećanja.
Ishod izbora je nepopravljiva šteta po već podijeljenu zemlju. Razjedinjeno Kraljevstvo? Škotska nacionalna partija je u Škotskoj dobila 55 od 59 mandata. Drugi referendum o nezavisnosti Škotske je vjerovatan.
Irski nacionalisti su u Sjevernoj Irskoj više ojačali nego unionisti. Hoće li prvi put pomenuti otcjepljenje Sjeverne Irske?
Ishod izbora definiše i buduću ulogu Velike Britanije u svijetu. Ovo je kamen-međaš za veliku promjenu u britanskoj politici koja će odzvanjati zemljom u godinama koje dolaze.
Bonus video:
