Crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić kazao je da je i dalje neizvjesno da li će Crna Gora dobiti poziv sa samita Alijanse u Velsu, navodeći da je prilagođavanje evroatlantskim standardima značajnije od formalnog poziva i pristupanja NATO-u.
On je u intervjuu za Glas Amerike kazao da je za Crnu Goru važno da je u stanju da kaže da je sprovela i sprovodi sve ono što su bile preporuke, ali da u slučaju pozivnice to ne znači da će “zatvoriti knjigu”.
“Ne, potrebno je raditi i u narednom periodu, bar još najmanje dvije godine dok bi postali punopravna članica “, kazao je Lukšić.
U slučaju da zbog aktuelnih okolnosti ne bude razgovora o proširenju, on je kazao da je jako bitno da se razumije da su reforme koje se sprovode u bilo kojoj oblasti u najboljem crnogorskom interesu.
Na pitanje o konkretnoj podršci Vašingtona crnogorskom članstvu u Alijansi, Lukšić je podsjetio da je slanje pozivnice za članstvo stvar konsenzusa država članica, ali da su signali iz SAD ohrabrujući.
On smatra da je svakim kontaktom koji se ostvari sa predstavnicima američke administracije, bile to premijerova, ili posjete ministra odbrane, vanjskih poslova, pravde, Crna Gora korak bliže pozivnici za članstvo u NATO.
Komentarišući nedavne oštre kritike Rusije zvaničnoj Podgorici, upravo zbog stavova koje je zauzela u odnosu na dešavanja u Ukrajini, Lukšić je okarakterisao reakciju Kremlja kao pretjeranu.
“Ali kada će to tačno biti, to je već pitanje na koje Crna Gora, osim što bi nastavila posvećeno da se bavi svojim obavezama, teško mogla da odgovori”, dodao je Lukšić.
Prema njegovoim riječima, o šansama da Crna Gora dobije poziv već sa septembarskog Samita, znaće se više tek nakon političke analize izvještaja o spremnosti država aspiranata, koja bi trbalo da bude okončana do kraja juna.
Lukšić je svjestan da će kriza u Ukrajini, kao ozbiljan bezbjednosni izazov, sigurno uticati na tajming proširenja.
“Ono što mi istučemo jeste da bi članstvo Crne Gore u NATO povoljno djelovalo na našu političku stablnost i pitanje bezbjednosti Crne Gore. Drugo, da bi to bio snažan doprinos regionalnoj stabilnosti i svakako da bi bilo i snažno ohrabrenje državama aspirantima koje žele da postanu članice”, rekao je on.
Komentarišući nedavne oštre kritike Rusije zvaničnoj Podgorici, upravo zbog stavova koje je zauzela u odnosu na dešavanja u Ukrajini, Lukšić je okarakterisao reakciju Kremlja kao pretjeranu.
Lukšić nije želio da komentariše spekulacije ruskih medija da bi Moskva na crnogorsku podršku politici EU prema Ukrajini, mogla da odgovori sankcijama, ali je kazao da kritika koju je Podgorica dobila od Kremlja na Zapadu nije ostala neprimijećena.
On je podsjetio da su odluke Crne Gore u vezi situacije u Ukrajini povezane sa spoljno-političkom evroatlantskom vizijom države, koja nije tajna.
“Obaveze koje smo preuzeli prema EU treba da ispunjavamo na dosljedan način. Dakle, ako smo iskreno posvećeni integraciuonom procesu i ako postoji ugovorni odnos, i ako vodimo pregovore i postoji politička obaveza, onda ne vidim kako možete sjedjeti na dvije stolice”, dodao je Lukšić.
On je kazao da misli da su određene reakcije bile pretjerane, “jer nikada niko iz Crne Gore, da ja znam, nije upućivao poruke koje su imale bilo kakv karakter neprijateljskoj sadržaja ili onog koji nije održavao iskustvo viševjekovnih odnosa u prethodnom periodu”.
Lukšić nije želio da komentariše spekulacije ruskih medija da bi Moskva na crnogorsku podršku politici EU prema Ukrajini, mogla da odgovori sankcijama, ali je kazao da kritika koju je Podgorica dobila od Kremlja na Zapadu nije ostala neprimijećena.
Bonus video:
