Peter Handke, istraživač jezika koji uznemiruje - Vijesti.me
DODIJELJENA NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Peter Handke, istraživač jezika koji uznemiruje

Dodjelu Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu i Olgi Tokarčuk nisu uspjele zasjeniti kontroverze i bojkot

Olga Tokarčuk i Peter Handke
Olga Tokarčuk i Peter Handke (Foto: Jonas Ekstromer)

Austrijski pisac Peter Handke i poljska spisateljica Olga Tokarčuk, dobitnici Nobelove nagrade za književnost za 2019. i 2018, održali su juče u Stokholmu tradicionalno predavanje uoči svečanog uručenja nagrada.

Handke, koji je prekjuče odbio da odgovara na pitanja o svom prosrpskom stavu, juče je posvetio predavanje čitanju svojih i djela drugih književnika, dok je spisateljica govorila “o mračnoj viziji svijeta koji izumire zbog sebičnosti”.

Njih dvoje su zajedno sa dobitnicima Nobelove nagrade za medicinu, hemiju, fiziku i ekonomiju danas dobili nagradu od švedskog kralja Karla Gustava XVI.

Niko od novinara nije prisustvovao predavanju u odajama Švedske akademije, koja uručuje nagrade. Izvori bliski organizatorima su rekli da je tako odlučeno “iz bezbjednosni razloga”.

Predavanja je uživo prenosio sajt Fondacije Nobel.

Kao i u oktobru kada je objavljeno da je austrijski pisac dobitnik prestižne nagrade, strasti su se ponovo uzburkale. Većina zemlja regiona najavila je bojkot ceremonije, na društvenim mrežama bjesni pravi rat. Predstavnici Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, BiH i Hrvatske, kako je ranije najavljeno, nisu prisustvovali ceremoniji. Spisku onih koji bojkotuju pridružila se Turska zbog, kako je navedeno, negiranja genocida u Bosni.
Neumorni istraživač u potrazi za jezikom, Austrijanac Peter Handke, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, plodan je pisac koji se bori protiv konvencija po cijenu i žustrih polemika koje bacaju sjenku na njegov opus, ocijenila je agencija Frans pres.

Handke je davno rekao da bi Nobelovu nagradu za književnost trebalo ukinuti. "To je lažna kanonizacija koja čitaocu ne donosi ništa", rekao je Handke koji sada ima 77 godina, a poznat je po elegantnoj silueti sa srebrnastom kosom i prodornim pogledom iza finih tankih naočara.

Mnogi su u svijetu izdavaštva mislili da Handke, uprkos svojim svjetski poznatim djelima, neće nikad osvojiti Nobelovu nagradu zbog posvećenosti ratu u bivšoj Jugoslaviji.
Rođen 1942. u Koruškoj, u Austriji, od majke slovenačkog i oca njemačkog porijekla, Handke je postao jedan od rijetkih zapadnih intelektualaca koji je naklonjen Beogradu.

Nekoliko mjeseci poslije masakra u Srebrenici 1995. godine, pisac odlazi u Srbiju i prenosi svoje utiske o putovanju. Handke 1999. godine protestuje zbog napada NATO-a na Beograd pominjući "novi Aušvic". Potom, sedam godina kasnije, odlazi na sahranu Slobodana Miloševića optuženog genocid i zločine protiv čovječnosti.

Medijski gledano, ta polemika je bacila sjenku na dugogodišnji rad pisca, ali Nobelova nagrada ga nije promijenila. Od kada je saopšteno da je dobitnik to prestižnog priznanja, Handke je pokazao nelagodnost čak ljutnju prema novinarima koji uzaludno traže objašnjena za njegove stavove.

Peter Handke
Handke(Foto: Anders Wiklund)

Jedan od najboljih poznavaoca Handkeov rada, Austrijanac Klaus Kastberger je rekao da je Handke "tvrdoglav kao mazga", poznat po prihvatanju "neprihvatljivih stavova" kao i po preplitanju "književnosti, politike i ličnog života".

Bez obzira na sve polemike, Handke je jedan od najčitanijih pisaca njemačkog govornog područja. Napisao oko 80 djela.

"Imam san i snagu da budem univerzalno biće", rekao je Handke prije nekoliko godina. Međutim, pisac kritikuje "međunarodnu književnost" u kojoj preovladjuje engleski jezik i "uniformisani jezik na strukturnom i gramatičkom nivou". Kritikovao je i novinarstvo koje "kolonijalizuje književnost kao rak".

Handke je sa 15 godina bio duboko dirnut djelom "Pod suncem satane" Žorža Bernanosa koji je čitao dok je bio u katoličkom internatu. Kasnije će prekinuti studije prava u Beču i 1966. godine će izdati svoj prvi roman "Die Hornissen".

Pisac sa 24 godine kritikuje estetske principe "Grupe 47" koja se zalagala za posljeratni način pisanja na njemačkom i protivi se unaprijed utvrđenoj upotrebi jezika.

Handke je kao majstor proze razvio oštar i intenzivan stil govoreći da "ne treba tražiti smisao već osjećaj".

Migracije i usamljenost su u centru njegovog plodnog opusa. Napisao je više od 40 romana, eseja, zbirki pjesama, oko 15 pozorišnih predstavlja i scenarije za filmove.
Najpoznatiji je scenario za kultni film Vima Vendresa "Nebo nad Berlinom" (Der Himmel uber Berlin) iz 1987. godine, a koji počinje recitovanjem njegove čuvene "Poeme o djetinjstvu" i stihom "Als das Kind Kind war" (Kad je dijete, dijete bilo).

Handke trenutno završava pozorišni komad koji će se naredne godine igrati na festivalu u Salcburgu.

Handke se 90-ih godina seli na periferiju Pariza u kuću u blizini jedne šume, koja piscu i šetaču, koji inače odlično govori francuski, predstavlja dodatni izvor inspiracije.


Vidi sve komentare