STAV

Povratak u XX vijek

Ali, nekako se ispostavlja da u usluge PU treba uključiti odgovaranja na pitanja iz sfere tumačenja poreskih zakona, a to ne bi trebalo da je slučaj
89 pregleda 0 komentar(a)
Poreska uprava, Foto: Luka Zeković
Poreska uprava, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 21.10.2016. 09:15h

Bješe izborna noć… Već je bio novi dan... Kad se zavšio pobjednički krik, sa osmjesima koji su govorili o sreći prolaska kroz iglene uši, a ne o zadovoljstvu pobjede zbog kvalitetnog programa i poštovanja biračkog tijela, kadar se sledio prolaskom lika državnog službenika koji nije smio po opisu posla da bude na podijumu nominalnih pobjednika - lik direktora Poreske uprave CG.

Koga briga od EUropljana/MMFovaca/SBovaca ili Amera, u tom njihovom turističkom sijanju birokratskih agendi zbog štrikova i velikih honorara, što se krše osnovne norme odgovornih državnih pozicija brutalnim pokazivanjem da je onaj nikada izmjereni poreski dug od €200-700 miliona direktna posljedica takvog partijskog decenijskog rada poreznika. Politički direktor nije ni imao razloga da se krije, pošto je od ranijeg ministra finansija, a sadašnjeg i ranijeg guvernera, imenovan da (ne) vodi najvažniju instituciju finansijskog i administrativnog sistema zemlje, instituciju koja ima glavni posao u sistemu - posao pravilne evidencije poreskih prihoda zemlje u skladu sa zakonskim normama za poresku sferu.

Priča se ne završava na ovome... Jedan od najodgovornijih svakodnevnih zadataka PU je da redovno i pravovremeno odgovara na pitanja poreskih obveznika u vezi pravilne i dosljedne primjene poreskih propisa. Nedavno je kompanija tražila odgovor na pitanje. Pitanje je postavljeno polovinom septembra. Odgovor je stigao taman kad se naspavalo nakon izbora. Poreski obveznik je dobio odgovor PU od Sektora za usluge i registraciju. Naziv sektora je automatski palio sve crvene lampice.

Ovaj sektor, odnosno slično nazvano odeljenje unutar sektora - “Odjeljenje za pružanje usluga poreskim obveznicima i logistiku”, nije opremljeno da radi svoj primarni posao, a to je da obrađuje veliku dokumentaciju i da je pravilno IT procesuira i automatizuje. Takođe, nigdje u ovom sektoru nema odjeljenja za obradu finansijskih izvještaja pravnih lica u CG, a to je zakonska norma koja već odavno stigla u domen rada PU.

Ali, nekako se ispostavlja da u usluge PU treba uključiti odgovaranja na pitanja iz sfere tumačenja poreskih zakona, a to ne bi trebalo da je slučaj. Čitav drugi organizacioni dio, Sektor za praćenje poreskih propisa i inspekcijski nadzor, kao i menadžerska pozicija: glavnog poreskog inspektora, trebalo bi da imaju ovaj posao, a to je pravilno, cjelovito, uvezano, dosljedno, uporedivo tumačenje poreskih propisa. Njima je po opisu posla dnevni zadatak da su aktivni participanti poreskog poslovanja i da stavove, razmišljanja, otvorena pitanja, sučeljavanja oko poreskih dilema, transparentno dijele sa poreskim obveznicima.

Ispostavlja se da je ovaj visoko težak i zahtjevan posao uvalljen sektoru koji se bavi uslugama kao što su: izdavanje potvrda, dostavljanje tumačenja koja je neko drugi unutar PU pripremio, ili uopšteno obične ali vitalno važne administrativne stvari koje prate najvažniji posao ovog organizacionog dijela, a to je obrada ogromne dokumentacije koja prati poreze, registracije, finansijske izvještaje. Novi menadžerski tim PU, doveden prije skoro godinu i po dana, svjesno je donio odluku da organizacionu strukturu udarne državne institucije vrati u prošli vijek. Ili, uporedivo: ako su nam standardi implementacije računovodstvenih standarda još iz 60-ih godina prethodnog stoljeća, to je nova politički odobrena menažerija PU uspjela da prevaziđe, pa je “inoviranim” rješenjima organizacije ugazila još jednu deceniju unazad, u duboku prošlost.

Zašto je ovo važno?

Ukupno ondašnje nekvalitetno trogodišnje upravljanje krizom koja je proizvedena nakon uručenja poreskog rješenja Telenoru, a u vezi naplate tridesetak miliona poreza koji su se ove godine ispostavili da su svega jedanaest miliona, nije uzeto kao najjače institucionalno iskustvo da se naprave realni konstruktivni iskoraci prema savremenosti poreskog rada u zemlji koja kao teži da se pridruži EU. Umjesto da se prihvate greške, nauči iz grešaka, i onda u stabilizacionom periodu, kada se primijene inovirane prakse, krene naprijed prema stvarnom savremenom iskoraku, naši poreznici se vraćaju u polovinu XX stoljeća. “Inovirana” objavljena organizaciona shema je transparentni dokaz premise da je novi tim menadžera u PU namjeran da birokratski naslijeđenu okoštalu strukturu ostavi da se dalje okameni i tako se nanese nepremostiva šteta ukupnom sistemu za buduća razvojna stremljenja.

U tom diskursu, negativno je dodatno ali nekako očekivano iznenadio prije-neki-dan odgovor direktora PU ministru finansija, a kojem direktno zakonski-hijerarhijski odgovara, da je neutemeljen zahtjev ministra da se formira Poreska policija. Ups…, u navedenoj objavljenoj zvaničnoj organizacionoj shemi PU (izvor: http://www.poreskauprava.gov.me/organizacija/organizaciona-sema/ 20-10-2016) kao siroče stoji kockica “Sektor za Poresku policiju”.

Zar je moguće da su bahata neznanja udarnih državnih menadžera toliko velika da su u stanju da otvoreno ne štite instituciju kojom rukovode, kako bi dobili bljutavi naslov u novinama ili na izabranim portalima spinovanja, a radi kakve kafanske pošalice? Šta ta kockica iz zvaničnog organograma predstavlja sigurno nije objašnjeno direktorovim sakrivanjima iza EU Fiscal BluePrint-a. Nepismenost koja se krije iza ovog obraćanja ministru finansija je kvalitetni input za donošenje odgovornih odluka, ako premijer i resorni ministar još uvijek imaju administrativni fokus da rješavaju ozbiljna pitanja na ozbiljan i studiozan način, a u skladu sa zakonima zemlje, neovisno od činjenice kojim partijama pripadaju.

Na kraju, zvanična web stranica Poreske Uprave Crne Gore je prepuna informacija o tome da se “nastavlja trend rasta naplate prihoda”. Kao što to raniji direktor, univerzitetski profesor, nije shvatao, to ova ekipa menadžera još manje može da pojmi. Plaćanje poreza u Crnoj Gori je dobrovoljna zakonska obaveza poreskih obveznika. Vrijeme je da se poreznici svakog mjeseca na ovakvu vijest da je naplaćeno značajno više poreza i doprinosa zahvale direktno poreskim obveznicima. To bi bio minimum institucionalne i sistemske pristojnosti.

Suština stabilnog ekonomskog sistema je da se informacija o poboljšanim plaćanjima poreza ne može uzeti kao predložak za samohvalisanje i busanja u prsa junačka, posebno ne u političkom željenom diskursu. Urađeni i evidentiran uspješan posao je rezultanta komplementarnog rada i poreskih obveznika i poreznika, a sve u skladu sa zakonom. Pozadina je ekonomska, a ne sujetna činjenica: naš žilavi mali i srednji biznis je već par godina ušao u fazu razvoja kada se postepeno grade poslovni kapaciteti uporedivosti sa regionom i širim okruženjem. U takvom poslovanju, plaćanje poreskih prinadležnosti je odgovorna kontinuirana planirana poslovna odluka.

Zato partijskom direktoru poreznika nije mjesto tamo gdje se slavi politička pobjeda i takav direktor poreznika je sopstvenim činjenjima sebe etiketirao kao profil prošlosti. Razvojno je važno da se institucija ne smije vratiti u tu prošlost.

Autorka je ekonomska i finansijska analitičarka

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")