STAV

Malo je veliko

Za svaki uspješan i održiv biznis, najvažnije je imati poznatog i sigurnog kupca. A kada imate i domaću sirovinu, vodu i sunce, u neograničenim količinama, i to džabe, zarada je zagarantovana 1.000 odsto!
522 pregleda 7 komentar(a)
Hidrografska karta Crne Gore (Novine)
Hidrografska karta Crne Gore (Novine)
Ažurirano: 05.09.2016. 09:30h

EKONOMIJA OPŠTE I POJEDINAČNE DOBITI

Evo kako da opravdamo potpis predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića u UN, po dogovoru iz Pariza o očuvanju čovjekove okoline, znan i kao Sporazum sa budućnošću: umanjimo zagađenje atmosfere, riješimo deficit električne energije, kroz balans ekonomskih, ekoloških i socijalnih interesa, a sve to bez zaduživanja Crne Gore!

Za svaki uspješan i održiv biznis, najvažnije je imati poznatog i sigurnog kupca. A kada imate i domaću sirovinu, vodu i sunce, u neograničenim količinama, i to džabe, zarada je zagarantovana 1.000 odsto!

Crna Gora ne smije propustiti ovu jedinstvenu biznis šansu. U interesu svojih građana i sebe.

Stvoreni su zakonski uslovi da se u ovaj biznis uključi kapital građana, koji se nalazi na štednji kod banaka, koji sada iznosi 1,4 milijarde eura, sa godišnjom kamatom manjom od 2 odsto. U realizaciji ovog biznisa ne postoji rizik, jer su to najsigurnija ulaganja i kod nas i u svijetu.

Država je obavezna po važećem zakonu da narednih 12 godina otkupljuje svu elektrčnu energiju proizvedenu od vode i sunca (‘’zelenu energiju’’), po tačno utvrđenoj cijeni, a poslije isteka ugovora ovako proizvedenu električnu energiju prodajemo na slobodnom evropskom tržištu, preko podmorskog kabla Crna Gora - Italija, po većim cijenama nego u Crnoj Gori.

Ova sredstva bi koristili za izgradnju mini hidroelektrana (Arhimedovu hidrodinamičku pužnu turbinu) i fotonaponskih elektrana (solarnih elektrana) i tako im omogućili da zarade od 12 do 14 odsto na godišnjem nivou i još postanu dioničari i suvlasnici tih energetskih izvora. Koncesije traju 30 godina sa mogućnošću produženja.

Trenutno u Evropi 13 miliona domaćinstava koristi električnu energiju proizvedenu u Arhimedovim hidrodinamičkim turbinama. Tako je rasteretila čovjekovu okolinu za 29 miliona tona ugljen dioksida (CO2).

Ovakvih mini hidroelektrana možemo izgraditi 900, snage od 50 kW do 800 kW, uglavnom na sjeveru Crne Gore i obezbijediti 1.800 radnih mjesta. Ova turbina ima vrlo visoku efikasnost u poređenju sa ostalim vrstama malih turbina, jeftinija je, dugovječanija, troškovi građevinskih radova su puno niži jer ne pregrađuju vodotok, zadovoljava najviše ekološke standarde, ne mijenja klimatske uslove, ne ugrožava ribe ni sportove na vodi.

To je način da Crna Gora iskoristi sve svoje male vodotoke promjenljivog protoka, od 0,1 m3/sek do 15m3 l/ sek, pad može biti od 1 m do 10 m, ugao postavljanja turbine 22 stepena do 36 stepeni. Crna Gora ima sve preduslove da ovim turbinama proizvede 300 MW do 400 MW električne energije.

U Crnoj Gori možemo izgraditi , na krovovima 100 do 200 MW solarnih elektrana i obezbijediti 500 do 600 radnih mjesta!

Za izgradnju fotonaponskih elektrana (solarnih elektrana), što je tendencija u čitavom svijetu, čak i tamo gdje ima mnogo manje sunčanih dana, nego u Crnoj Gori.

Zakon u Crnoj Gori dozvoljava instaliranje solarnih elektrana na krovovima. Za ovo bi mogli poslužiti krovovi (mislim da bi trebalo promijeniti zakon i dozvoliti instaliranje solarnih elektrana i na neplodnoj zemlji) obrazovnih institucija, vrtića, osnovnih škola, srednjih škola, državnog univerziteta, zdravstvenih institucija, državnih institucija.

Važeći zakon je predvidio da se za ovako proizvedenu električnu energiju isplata vrši svakog 5. u mjesecu za prethodni mjesec, a to znači da dioničari svakog 5. imaju na svom računu novac zavisno od broja dionica.

Da bi u ovaj siguran biznis uključili što više građana treba limitirati kupovinu dionica na vrijednost do 30.000 eura po jednom ulagaču. Cilj je da se što više građana, a ne kao do sada samo bogati, uključi u ovaj sigurno uspješan biznis. Koordinator ovog uspješnog posla mogao bi biti penzioni fond, koji bi za ovaj posao formirao stručni tim i tako ostvarivao dugoročno siguran prihod, ili lokalna samouprava na čijoj se teritoriji elektrane nalaze. Ovako bi se izbjegla sadašnja korupcija i nepotizam u ovom visoko profitabilnom poslu.

Dobili bismo 20.000 do 30.000 hiljada dioničara koji bi svoje mjesečne dividende trošili u Crnoj Gori, a ne kao strani ulagači svoje zarade iznosili iz Crne Gore.

Ove dionice bile bi na berzi jer za ove dionice sigurnu dividendu dobijate svakog 5. u mjesecu, dok traje koncesija, a to je 30 godina sa mogućnošću produženja.

Ovo je garancija da ih je lako prodati kada se za to ukaže potreba. Najkorisnije je ostaviti ih u nasljedstvo svojim potomcima, pa da dobijaju zagarantovan mjesečni prihod narednih 30 godina, sa mogućnošću produženja.

Ovo sam saopštio u Privrednoj komori Crne Gore 18. maja 2015, kada sam predstavio prednosti Arhimedove pužne turbine. Sve je to objavljeno u listu Elektroprivrede, br. 359, jul 2015. godine i 14. septembra 2015. na raspravi o Industrijskoj politici Crne Gore do 2020.

Naravno, ovaj projekat nije ušao u Industrijsku politiku, po mom mišljenju zato što tih 50 učesnika sa fakultetom, magistraturom i doktoratom, nijesu viđeli sitnosopstveničke interese. Moja satisfakcija je bila u podršci poslije sjednice. Komentar je bio: „Koncept je super, ali ga nećeš realizovati, jer ko još vodi računa o opštem i pojedinačnim interesima“. Na žalost građana Crne Gore, bili su u pravu.

Autor je dipl. maš. ing.

Preporučujemo za Vas