U Informaciji o modelu turističke valorizacije lokaliteta Buljarica, koju je usvojila Vlada CG početkom 2014, na osnovu prihvatanja inicijative Construction Development Company International (CDC International) sa sjedištem u Dohi, Katar, u kojoj je šire područje Buljarice na prostoru od oko 11.000.000 m², „prepoznato kao buduća ekskluzivna turistička destinacija“, promoviše se „izgradnja jedinstvenog kompleksa mješovite namjene, sa turističkim sadržajima visoke kategorije koji bi uključivali marinu, hotele, ekskluzivne vile i apartmane, ali i sadržaje gradskog karaktera (trgovačke, uslužne, administrativne i druge neophodne javne sadržaje). Predviđeno je da turizam bude osnovna funkcija ovog prostora, dok bi ostali sadržaji bili indirektno u sferi turizma, kao prateća ili komplementarna djelatnost.
... Ponuda kompleksa treba da bude sa više sportsko-rekreativnih (golf tereni, teniski centri, sportovi na vodi idr.) i kulturno-zabavnih sadržaja.“
U Zaključcima, između ostalog, pod br. 6. „Zadužuje se Ministarstvo održivog razvoja i turizma da kroz Plan obalnog područja obezbijedi planske preduslove za valorizaciju lokaliteta Buljarica.“
Već iste godine formira se Tenderska komisija, čiji je član i predsjednik opštine Budva, koja ubrzo, između ostalog, usvaja Izvještaj o procjeni državne imovine, Izvještaj o izboru pravno-ekonomskog savjetnika za realizaciju projekta valorizacije lokaliteta Buljarica, a čak predlaže i dopune Zakona o eksproprijaciji nepokretnosti u privatnom vlasništvu na ovom lokalitetu, a da pri tome takav interes nije utvrđen nijednim planskim dokumentom. Upravo suprotno, planski dokumenti su podržavali sasvim drugačije ekonomske modele valorizacije (privatno-javno partnerstvo).
Prostorni plan CG, u poglavlju „Smjernice i pretpostavke za izradu prostornih planova opština i generalnih urbanističkih planova“, za Razvojnu zonu: Budvansko-petrovačko primorje, u dijelu koji se odnosi na teritoriju Buljarice, navodi sljedeće prioritete razvoja: ekskluzivni turizam sa raznovrsnom ponudom u neizgrađenim zonama (Lučice i Buljarica), izgradnjom objekata visoke kategorije, kao i podizanje kvaliteta turističke ponude u već izgrađenim. Do skoro važeći (kako kažu nadležni) GUP „Kamenovo- Buljarica“, koji, zajedno sa zemljištem u privatnom vlasništvu, zahvata prostor od oko 570 ha, sa kapacitetom do 10.000 kreveta u objektima visokog turizma, bio je u potpunosti usklađen sa tada važećim propisima i Prostornim planom CG, maksimalno uvažavajući strateške državne interese kada je u pitanju valorizacija najznačajnijeg resursa za razvoj turizma.
Međunarodni tender koji je u međuvremenu uslijedio, obuhvatio je samo prodaju zemljišta u državnom vlasništvu i dugoročni zakup zemljišta i akvatorijuma u zoni morskog dobra, što je dočekano s ne malim iznenađenjem. Prostor za koji je objavljen tender, naime, samo dijelom obuhvata teritoriju za koju važeći planski dokumenti predviđaju razvoj turističkih kapaciteta, dok veći, preostali dio prostora koji je ponuđen na prodaju, predstavlja površine koje dosadašnjim planskim dokumentima nijesu predviđene za turističku valorizaciju i koje se u zemljišnim knjigama kod Uprave za nekretnine vode kao šume, kamenjar i sl.
Može se pretpostaviti da su granice zahvata iz tenderske dokumentacije i namjena cjelokupnog prostora, kako su to u više navrata javno saopštavali pojedini državni organi, trebale biti određene u PPPN za obalno područje, koji još nije usvojen, u je fazi nacrta.
Međutim, na osnovu uvida u nacrt ovog planskog dokumenta, koji je javnosti bio dostupan na nedavno održanoj javnoj raspravi, može se konstatovati da je isti u suprotnosti sa osnovnim postavkama Prostornog plana CG za ovo područje kada su u pitanju prioriteti razvoja, namjena prostora i granice zahvata.
Najatraktivnijem prostoru za razvoj visokog turizma u Crnoj Gori ovim planom određena je namjena neke prilično nedefinisane mješovite izgradnje, pa je očigledno, i po pitanju potpuno bespotrebnog uvećanja zone zahvata do nerazumnih granica (11 miliona kvadrata ?), da se time po svaku cijenu samo pokušava izaći u susret megalomanskim prohtjevima potencijalnih investitora. A njihove namjere, kako su to u više navrata najavila sredstva informisanja, nezvanično, podrazumijevaju iseljavanje stanovništva i rušenje svih postojećih objekata sa kompletnog prostora, počevši od Lučica pa sve do Kraljičine (Kraljeve) plaže, uključujući i brda koja okružuju prostor Buljarice, kao i desetostruko uvećanje kapaciteta predviđenih u dosadašnjim planovima višeg reda, pogotovo kada je stanogradnja u pitanju - pominje se čak i do 40.000 smještajnih jedinica!
O ovakvim namjerama potencijalnih investitora javnost još nije zvanično obaviještena od strane državnih organa. Naravno, članovi Tenderske komisije, pa tako i predsjednik opštine Budva, koji inače, tvrdi da u tom tijelu zastupa interese opštine i svih građana, o svemu su na vrijeme i detaljno upoznati.
Iznenadnim podnošenjem prijedloga za usvajanje po hitnom postupku DUP-a Buljarica I, osam godina nakon što je donijeta odluka o njegovoj izradi, postupa se suprotno svemu što je naprijed navedeno, čak i stavu obrađivača PPPN za obalno područje koji, nakon što bi isti bio usvojen, predlažu naknadnu detaljnu razradu kroz druge planske dokumente kojima će se „bliže definisati prostor Buljarice u smislu distribucije detaljnih kategorija namjene površina, objekata nautičkog turizma, smještajnih kapaciteta i faza realizacije.“
Posebno čudi što je nadležni državni organ, poslije dužeg odlaganja i premišljanja, upravo sada odlučio da izda saglasnost na ovaj DUP i pored činjenice da se prostor koji on zahvata (oko 110 ha) funkcionalno tretira potpuno izolovano od okruženja, sa namjenom i saobraćajnim rješenjima koja narušavaju koncept iz važećih planova višeg reda, kao i da je u pogledu namjene prostora i predviđenih kapaciteta, ovo plansko rješenje u suprotnosti i sa u međuvremenu donesenim propisima.
Može se možda reći da je to u interesu građana, ali samo nekih! Uz one koji su godinama bili uskraćeni za rješavanje osnovnih stambenih, infrastrukturnih i socijalnih potreba (posljednji planski dokument za ovo područje datira još iz 1984.), ovdje je ipak prevashodno riječ o zadovoljavanju potreba onih povlašćenih kojima se omogućuje valorizacija imovine u mjeri da ih neće mnogo zanimati sudbina svih drugih, van granica zahvata DUP-a, koje možda čeka eksproprijacija imovine i raseljavanje. U “najboljem slučaju” zemlja van obuhvata pomenutog DUP-a Buljarica I će ostati u privatnom vlasništvu, ali trajno urbanistički “zarobljena” bez mogućnosti bilo kakve valorizacije (gradnja, prodaja i sl.). Time se nepotrebno i neopravdano dodatno produbljuju podjele među vlasnicima privatnih nepokretnosti u Buljarici, čime se širom otvaraju vrata za trgovinu i mešetarenje raznoraznim agentima, pravnim i drugim zastupnicima.
Naravno, produbljivanje podjela, favorizovanje pojedinaca, a pogotovo žurba u donošenju najnovijih odluka, nemaju za cilj ništa drugo, već predstavljaju samo pokušaj poboljšanja rejtinga vladajuće partije, jer im predizborne prognoze u ovoj sredini djeluju više nego sumorno.
Razvoj i valorizacija cjelokupne Buljarice, kao i zainteresovani investitor, bez obzira što mu najnovija događanja direktno ugrožavaju proklamovane interese, neka malo pričekaju. "Dobar" neki investitor, ako uopšte i postoji!!!
Bonus video:
