OBIČNE STVARI

Država kao Superhik

Ovdje, naime, toliko vole djecu i znanje, da dječije vrtiće zamjenjuju poslovno-stambenim kulama. U maniru Superhika, čuvenog razbojnika iz stripa Alan Ford, ovdje uzimaju od siromašnih (i od djece) da bi dali bogatima
78 pregleda 2 komentar(a)
zastava Crna Gora, Foto: Arhiva "Vijesti"
zastava Crna Gora, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 06.05.2016. 09:04h

U Crnoj Gori kao budućem „društvu znanja“ toliko vole djecu i znanje, da dječije vrtiće zamjenjuju poslovno-stambenim kulama. U maniru Superhika, čuvenog razbojnika iz stripa Alan Ford, ovdje uzimaju od siromašnih (i od djece) da bi dali bogatima

Regionalno poznata izjava jednog ministra turizma i održivog razvoja, da je Budva već uništena i da je treba pustiti da ide do kraja, dobija ovih dana dijabolično-košmarne obrise. Naime, nezajažljiva pohlepa, nekontrolisana korupcija i bezočna neodgovornost nadležnih i onih koji izglasavaju njihove odluke, zbrisaće i dječiji vrtić u Budvi. Biće to prilog tezi da je Crna Gora namjerna da bude društvo znanja.

Ovdje, naime, toliko vole djecu i znanje, da dječije vrtiće zamjenjuju poslovno-stambenim kulama. U maniru Superhika, čuvenog razbojnika iz stripa Alan Ford, ovdje uzimaju od siromašnih (i od djece) da bi dali bogatima. Prije toga je gradska i državna uprava toliko voljela srednjoškolce da im je „liberalnim“ mahinacijama oduzela sportsku halu, a dvorište svela na metar prolaza oko sivih zidova. Toliko su ih voljeli da nemaju pristojan toalet, pa đaci fotografišu toalete drugih škola kad im odu u posjetu. Toliko su ih voljeli da uz školu najbolje cvjetaju kockarnice, igraonice i kafići sa turbo folkom. Međutim, od onih najmanjih se novac ne može uzeti, niti oni bježe iz vrtića. Zato im treba oduzeti vrtić. Uostalom, Budva je već uništena, treba je pustiti da ide do kraja.

Međutim, ovakav ministrov iskaz nije nemoćna reakcija na zlu tranziciju i alave građane, koji iz kratkovidih interesa rade na svoju štetu. Upravo suprotno, ta je kratkovidost pažljivo odnjegovana, baš kao i podjele u bivšoj zajedničkoj domovini. Preuzimanje neke lokacije, pa i cijelog grada, pažljivo je i sistematski planirana akcija, vođena uz pomoć struke i stručnjaka, koji neće da se miješaju u svoj posao i koji omogućavaju okvir da se preuzimanje dogodi (uz nesebičnu pomoć odbornika koji će aminovati i da „krava leti“, samo ako im tako partijske vođe kažu).

Umjesto dugih priča i patetike na koju smo svi oguglali, evo dokumenta koji potvrđuje kako se prvo unište, a onda preuzmu resursi za brzoprofitnu gradnju. Uostalom, i sam je premijer u jednom od posljednjih intervjua ilustrovao razvoj Tivta upravo cijenom kvadratnog metra stana. Dakle, tekst koji slijedi nije izmišljen. Pisan je rukom ljudi koji su morali biti stručni i odgovorni. Riječ je o rezimeu razloga zbog kojih se skida režim zaštite sa najpoznatije i najduže Slovenske plaže. Tu se vidi kako Zavod za zaštitu prirode daje mišljenje da je Slovenska plaža nagrđena i da sad treba ukinuti režim njene zaštite. Slovenskom plažom upravlja JP Morsko dobro, a njime neprikosnoveno upravlja, gradeći usput i razne „torčeve“ - MORT. A iza MORT-a stoji snaga Države.

Rješenjem o zaštiti objekata prirode iz 1968. godine Slovenska plaža stavljena je pod zaštitu kao rezervat prirodnog predjela ukupne površine 5 ha.

Osnovni problemi na ovom prostoru su: devastacija mediteranske vegetacije, devastacija prirodnih plaža i zauzimanje (izgradnja) obalnog pojasa. Halofitna vegetacija, koja je u potpunosti iščezla, na samoj Slovenskoj plaži, kao i šumska staništa i makija u neposrednom zaleđu plaže pretrpjele su veliki antropogeni uticaj.

Utvrđeno je odsustvo ekološko-funkcionalnih veza plaže i njenog okruženja i značajno izmijenjena povezanost i interakcija plaže sa okolnim predionim cjelinama. Prirodni resursi i prirodne vrijednosti značajno su izmjenjene u odnosu na stanje kada je to prirodno dobro stavljeno po zaštitu (1968).

U skladu sa procedurom i uslovima za izradu studije zaštite zaštićenog prirodnog dobra koji su propisani u članu 56 Zakona o zaštiti prirode, Zavod za zaštitu prirode uradio je Studiju zaštite zaštićenog prirodnog dobra "Slovenska plaža". Na osnovu saznanja o prirodnim i stvorenim odlikama zaštićenog prirodnog dobra, njegovim pejzažnim i predivnim odlikama, kao i sagledavanju stanja prirodnih resursa, predloženo je donošenje Akta o prestanku zaštite za zaštićeno prirodno dobro i potom brisanje iz Registra zaštićenih prirodnih dobara, u postupku koji je utvrđen u članu 59 Zakona o zaštiti prirode.

Namjena predmetnog područja je "kupalište". Predlog da se ukine status zaštite za područje "Slovenske plaže" neće uticati na obavezu da se na ovom području nastavi sa primjenom opštih uslova za zaštitu zaštićenih prirodnih dobara koji su dati u članu 67 Zakona o zaštiti prirode. (http://www.morskodobro.com/dokumenti/rezimei/slovenska.pdf)

Budva je grad koji Crnoj Gori donosi najveći dio prihoda od turizma. Zato ta obala već odavno „jede“ samu sebe. Sustiže je sudbina svih predivnih destinacija - svako želi jedno parče za sebe, a „ajkule“, po mogućnosti, sve. Da ljudska pohlepa ne bi pretvorila zemlju u pustoš, služi mudra uprava. No, naša Vlada, a najviše ministri održivog razvoja i turizma upravo rade suprotno.

Zato je gotovo sigurno da građani sada ništa ne mogu učiniti za Dječiji vrtić i igralište, nad kojim će moćni kranovi praviti pustoš od betona. Sve je već odavno smišljeno. Prvo je „pala“ pješačka staza, a zaštićeni austrijski most se našao okružen urbanističkim parcelama i njime niko ne može proći. Budva spaljuje mostove. Slično se već dogodilo sa brdom Spas. Stari grad lagano propada, a tajni planeri u njemu već vide moćne kule. Gradski park je već „viđen“ za gradnju u sklopu planova za Luku, a njegov dio kod Zeta filma je, uz pola parkinga, kako kažu, urbanistička parcela nove kule. Superhik je pobijedio.

Autorka je profesorica književnosti i potpredsjednica URA-e

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")