Prije sedamdeset godina, Ujedinjene nacije nastale su iz pepela Drugog svjetskog rata. Sedam decenija kasnije, u Parizu, narodi su se ujedinili suočeni sa drugom prijetnjom - prijetnjom za život kakav poznajemo zbog ubrzanog zagrijavanja planete.
Vlade su ušle u novu eru globalne saradnje u oblasti klimatskih promjena - jednog od najsloženijih pitanja sa kojim se čovječanstvo ikada suočilo. Na taj način, značajno su pojačale napore da podrže mandat iz naše Povelje o „spašavanju budućih generacija".
Sporazum iz Pariza je trijumf za ljude, životnu sredinu i za multilateralizm. To je politika zdravstvenog osiguranja za planetu. Prvi put je svaka zemlja na svijetu obećala da će smanjiti svoje emisije, jačati otpornost i djelovati na međunarodnom i domaćem planu na rješavanju pitanja klimatskih promjena.
Zemlje su se zajednički saglasile da se, u smanjivanju rizika od klimatskih promjena, nacionalni interes najbolje ostvaruje stremljenjem ka opštem dobru. Vjerujem da je to primjer koji na opštu dobrobit možemo slijediti u čitavoj političkoj agendi.
Pobjeda u Parizu predstavlja krunu izuzetne godine. Od okvira Sendai za smanjenje rizika od katastrofa uz Akcioni plan o finansiranju za razvoj iz Adis Abebe, preko istorijskog Samita o održivom razvoju u Njujorku, do klimatske konferencije u Parizu, ovo je godina u kojoj su Ujedinjene nacije dokazale svoju sposobnost da svijetu pruže nadu i spas.
Od prvih dana mog mandata, klimatske promjene nazivam izazovom koji određuje naše vrijeme. Zato je to pitanje glavni prioritet mog mandata. Razgovarao sam sa gotovo svim svjetskim liderima o opasnosti koju klimatske promjene predstavljaju za naše privrede, našu bezbjednost i naš opstanak. Posjetio sam svaki kontinent i sastao se sa zajednicama koje žive na prvim linijama borbe protiv klimatskih promjena. Bio sam dirnut patnjom i inspirisan rješenjima koja će učiniti naš svijet sigurnijim i prosperitetnijim.
Učestvovao sam na svim konferencijama o klimatskim promjenama UN. Na tri samita o klimatskim promjenama uspio sam da okupim mobilisanu političku volju i katalizovanu inovativnu akciju vlada, privrednih subjekata i civilnog društva.
Pariski akcioni plan, zajedno sa preuzetim obavezama na prošlogodišnjem samitu o klimatskim promjenama, pokazuje da odgovori postoje. Ono što je nekada bilo nezamislivo sada je nezaustavljivo.
Privatni sektor već sve više ulaže u niskokarbonsku budućnost. Rješenja su sve pristupačnija i dostupnija i još mnoga se spremaju da dođu, naročito poslije uspjeha u Parizu.
Sporazum u Parizu postignut je po svim ključnim tačkama koje sam zagovarao. Tržišta sada imaju jasan signal da treba da povećaju investicije koje će generisati niske emisije, razvoj otporan na klimatske promjene. Sve zemlje su se dogovorile da rade na ograničavanju globalnog porasta temperature na znatno ispod 2 stepena Celzijusa, a imajući u vidu teške rizike, da se bore da dostignu 1,5 stepeni. Ovo je posebno važno za zemlje Afrike, male ostrvske zemlje u razvoju i najnerazvijenije zemlje.
U Parizu, zemlje su dogovorile dugoročni cilj da što je prije moguće ograniče globalne emisije štetnih gasova u drugoj polovini vijeka. Stotinu osamdeset osam zemalja sada su dostavile svoje planirane nacionalne doprinose, koji pokazuju šta su spremne da urade da smanje emisiju i izgrade otpornost na klimatske promjene. Trenutno, ovi nacionalni ciljevi su već značajno usmjerili krivu emisija u pravcu opadanja. Ali, kolektivno, oni nas i dalje ostavljaju sa opasnim i neprihvatljivim porastom temperature od 3 stepena Celzijusa. Zato su zemlje u Parizu obećale da će razmotriti svoje nacionalne klimatske planove svakih pet godina, počev od 2018. godine. To će im omogućiti da povećaju ambicije u skladu sa zahtjevima nauke.
Pariski sporazum, takođe, osigurava dovoljno izbalansiranu podršku zemljama u razvoju za prilagođavanje i ublažavanje, posebno najsiromašnijim i najugroženijim. To će pomoći da se povećaju globalni napori na rješavanju i smanjenju gubitaka i štete od klimatskih promjena na najmanju mjeru. Vlade su se dogovorile o obavezujućim, jasnim, transparentnim pravilima na putu da se osigura da sve zemlje urade ono što su rekle da će učiniti. Razvijene zemlje su se dogovorile da budu vodeće u mobilisanju finansija, da povećaju tehnološku podršku i izgradnju kapaciteta.
Zemlje u razvoju su preuzele veću odgovornost za rješavanje klimatskih promjena u skladu sa svojim mogućnostima. U priznavanju tog istorijskog dostignuća, bio bih neodgovoran da ne priznam vođstvo i viziju poslovne zajednice i civilnog društva. Oni su istakli opasnosti i rješenja. Pozdravljam njihovo izuzetno ispoljavanje građanske posvećenosti borbi protiv klimatskih promjena.
Sada, sa postignutim Sporazumom u Parizu, naše misli odmah treba da se okrenu u pravcu realizacije. Rješavanjem klimatskih promjena unapređujemo Agendu za održivi razvoj 2030. Pariski sporazum ima pozitivne implikacije za sve ciljeve održivog razvoja. Spremni smo da uđemo u novu eru mogućnosti.
Kako vlade, poslovno i civilno društvo budu započinjali ogromni projekat borbe protiv klimatskih promjena i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, Ujedinjene nacije će nastaviti pružanje podrške državama članicama i društvu u cjelini u svakoj fazi. Kao prvi korak u implementaciji Sporazuma u Parizu, ja ću, u skladu sa zahtjevom iz Sporazuma i Konvencije, sazvati ceremoniju potpisivanja na visokom nivou u Njujorku, 22. aprila naredne godine.
Pozvaću svjetske lidere da dođu i pomognu da pojačamo zamah. Radeći zajedno, možemo da postignemo naš zajednički cilj - da se okonča siromaštvo, ojača mir, osigura dostojanstven život i mogućnosti za sve.
Bonus video:
