STAV

25 godina Monitorovog mita o Sizifu

Monitor je rođen na početku ove epohe zla. Okupila se porodica ljudi koji su vjerovali da je pobuna protiv zla ljudska obaveza
71 pregleda 11 komentar(a)
Monitor (Novine)
Monitor (Novine)
Ažurirano: 19.10.2015. 06:26h

Rušenje Berlinskog zida i realnog socijalizma u Istočnoj Evropi i Rusiji bio je znak da su ideje boljševičke revolucije poražene od ideja Francuske revolucije koja je bila starija 130 godina. Izgledalo je da je počelo rađanje De Golove Evrope od Atlantika do Urala. Ostvarenje sna o kojem su sanjali mnogi Evropljani i na istoku i na zapadu.

Otpor toj istorijskoj promjeni koji su pružila rukovodstva Srbije i Crne Gore u početku je izgledao kao uzaludni provincijalizam. Međutim, ubrzo je postalo jasno da je tzv. Antibirokratska revolucija bila jedan od najštetnijih prevrata u istoriji.

Jakobinci su gradili Republiku slobode, jednakosti i bratstva, i donosili zakone o danas aktuelnim pravima čovjeka i građanina. Branili su revoluciju terorom baziranim na zakonima Republike i giljotinirali po gradskim trgovima. Boljševici su svoju revoluciju štitili gulazima i golim otocima, i u isto vrijeme vršili elektrifikaciju i podizali industriju. Pohlepni AB revolucionari njiesu gradili ništa. Da bi zadržali vlast i sproveli brutalnu pljačku društvenog bogatstva, nastupili su kao jahači apokalipse. Osmislili su fašisoidnu mržnju prema balkanskim različitostima, organizovali ratove i prolivanje krvi istorodnih, zatvorili fabrike i proizveli nezaposlenost i glad. Ustanovili su diktaturu koja traje 25 godina.

Monitor je rođen na početku ove epohe zla. Okupila se porodica ljudi koji su vjerovali da je pobuna protiv zla ljudska obaveza. U prvom broju koji je izašao 19. oktobra 1990. objasnili smo da ime Monitor otkriva našu namjeru da učinimo vidljivim sve segmente crnogorskog društvenog života i da učestvujemo u otvaranju dijaloga o istorijskim dilemama koje su stajale pred Crnom Gorom.

Monitorova borba za bolji svijet pomogla je mnogima. U svijetu nedodirljive moći i tajni čovjek se osjeća nemoćno. Stoga smo se trudili da učinimo vidljivim ono što se ne vidi, shvatljivim ono čiji smisao i značenje je skriveno. To je porađalo osviješćene, uticaj lista je rastao. Od tiraža prvog broja prodali smo 300 primjeraka, od tristotog - 7.000. To je bio najveći tiraž nekog nedjeljnika (računato po glavi stanovnika), u republikama bivše Jugoslavije.

Crna Gora krenula je putem koji su trasirali LSCG, Monitor i SDP: razlaz sa Miloševićem (1997), odluka DPS - a da nezavisnost Crne Gore usvoji kao programski cilj (2001), pristupanje Evropskoj uniji. Na pitanje koje se pojavilo u crnogorskoj politici: država, pa demokratija, ili demokratija, pa država, Monitor je odgovorio: i jedno i drugo. Nažalost, realpolitka velikih sila nakon obnavljanja nezavisnosti omogućila je da se diktatura i oligarhija zaokruže. Vlast i organizovani kriminal srasli su i dušom i tijelom u jedno biće.To je porodilo krupne probleme u politici, ekonomiji i kulturi.

Na dvadesetpetogodišnjicu Monitora, nijedno pitanje koje je stajalo pred Crnom Gorom 1990. nije trajno riješeno. Afera Snimak je otkrila da puč permanentno traje četvrt stoljeća. Realna ekonomija je uništena, BDP po glavi stanovnika je manji nego pred AB revoluciju, nezaposlenost i siromaštvo ugrožavaju društvenu koheziju. Kulturni identitet konvergira dvorskom turbofolku. Crnogorska nezavisnost postaje neodrživa kao i u doba kasnog kralja Nikole. Politička sloboda dolazi spolja, a ekonomska se nalazi izvan nje.

Monteskije je znao da je mala republika neodrživa kao oligarhijska država. Znaju to i u susjedstvu i procjenjuju da Crna Gora ovakvu vlast ne može izdržati još dva njena mandata. NATO je ne može zaštiti od samouništenja.

Kao u legendi o Sizifu, kamen koji je gurao Monitor otkotrljao se u dolinu. Na dvadesetpetogodišnjicu lista, postavlja se pitanje ima li smisla ponovo ga gurati prema vrhu? Na to pitanje odgovaram u ime i svoje i mlađe generacije monitorovaca koja vodi list. Kad čovjek prihvati da ćuti u društvu utemeljenom na divljoj i brutalnoj moći, on postaje očajnik u tamnici. Valjda zbog toga, Homer je smatrao Sizifa najmudrijim i najrazboritijim od smrtnika.

Kami kaže da je Sizif apsurdni junak i da su sreća i apsurd dva čeda iste majke.

Zato, neka se Monitorov kamen kotrlja i podiže.

(Monitor)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")