SVIJET U RIJEČIMA

Ne okreći glavu

Posljednjih mjeseci povećan je i broj desničarskih skupova i marševa - prije svega kada je riječ o organizaciji Pegida, savezu protiv "islamizacije Zapada", koji je privukao pažnju i međunarodne javnosti
2 komentar(a)
Pegida, Foto: Reuters
Pegida, Foto: Reuters
Ažurirano: 09.04.2015. 08:17h

Na sjednici skupštine grada Treglica prošlog utorka (31.3), Kristof Gigold, visok četrdesetogodišnjak zabrinuto je vrtio glavom: rekao mi je da se boji da će se jednog dana njegov rodni gradić u istočnoj Njemačkoj pominjati u istorijskim knjigama zajedno sa mjestima kao što su Zolingen, Meln i Hojersverda. To su tri njemačka grada poznata po desničarskim zločinima iz mržnje prema strancima.

Pokazalo se da je Gigold bio u pravu: u subotu 4. aprila, u ranim jutarnjim časovima, planuo je krov na žuto obojenoj kući u Treglicu koja je bila dom za 40 azilanata. Istražioci vjeruju da je riječ o politički motivisanom napadu. Još ne znamo ko stoji iza tog podmetnutog požara i možda to nikada nećemo sa sigurnošću ni znati, ali ja mislim da je to možda onaj ljuti čovjek sa obrijanom glavom i stisnutim pesnicama koji je vikao na lokalne političare na sjednici u gradskoj kući.

Ili je to bio neko iz one manjine u publici koji su pljeskali i energično klimali glavom, kada je ljuti čovjek širio svoju ksenofobiju i rasizam, oni koji su zviždali kada su se ostali izjašnjavali za saosjećanje i razumijevanje. Ili je to bio neko od pristalica i aktivista koji većinom ne žive u Treglicu, koji su organizovali nedjeljne proteste protiv planova o izgradnji izbjegličkog centra. Mnogi od njih su, tvrdi se, desničarski aktivisti koji putuju od jednog takvog okupljanja do drugog, podstičući i šireći prezir i mržnju gdje god da dođu. Možda baš oni upućuju prijetnje smrću lokalnim političarima koji iskažu svoju podršku izbjeglicama.

Broj napada raste, desni ekstremizam rasprostanjen

Budimo iskreni, ovaj podmetnuti požar nije nikakvo iznenađenje ili barem ne bi trebalo to da bude. U Njemačkoj danas napadi na izbjeglice i centre u kojima one borave nisu izolovani incidenti. Daleko od toga - u 2014, prema podacima vlade koje je prenio berlinski list Tagesšpigel, zabilježeno je oko 150 napada na potražioce azila i njihove centre, uključujući i podmetanja požara. U 2013. bilo je 58 takvih napada, a 2012. godine - 24.

Takođe, posljednjih mjeseci povećan je i broj desničarskih skupova i marševa - prije svega kada je riječ o organizaciji Pegida, savezu protiv "islamizacije Zapada", koji je privukao pažnju i međunarodne javnosti.

Desni ekstremizam je široko rasprostranjen. To je užasno i opasno - i svi mi u zapadnim društvima trebalo bi da o tom pitanju zauzmemo stav.

Previše ljudi u Treglicu je ćutalo, rekao je Markus Nirt, bivši gradonačelnik tog mjesta koji je podnio ostavku zbog ultradesničarskih protesta koje su lokalne vlasti odbile da zabrane iako su oni bili organizovani ispred Nirtove porodične kuću. Podnio je ostavku, kako mi je prošle nedjelje rekao, zato što se osjećao napušteno, usamljeno u svojoj borbi. I u pravu je: ne možemo napustiti one koji ustanu protiv desnog ekstremizma.

Ne možemo da prihvatimo da se dijelovi istočne Njemačke pretvaraju u zabranjene oblasti za svakoga ko izgleda kao stranac ili da vlasti žmure na desni ekstremizam. I, što je najvažnije, pravo na azil ne smije biti sporno. Naša je dužnost da pružimo dobrodošlicu azilantima, da ih primimo i tretiramo sa poštovanjem i humano - a to podrazumijeva i nepristrastnu i jednaku proceduru za sve, bez obzira na to da li su oni iz Sirije, Etiopije ilisa Kosova.

Dakle, kada bijes i sopstveno preispitivanje zbog najnovijeg napada u Njemačkoj budu popustili - kao što će se, bez sumnje, uskoro i dogoditi - ne zaboravimo one koji pokušavaju da ustanu protiv ksenofobije i štite one koji su došli ovdje tražeći utočište.

U suprotnom, neće samo Treglic biti u opasnosti da uđe u istoriju zajedno sa Zolingenom, Melnom i Hojersverdom. Možda ta opasnost prijeti svima nama.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")